Ishemijska bolest srca: stanje uzrokovano nedovoljnim dotokom krvi u srčani mišić

Koronarne arterije su žile koje snabdijevaju krvlju srce i srčane mišiće, a okružuju srce u obliku krune. Te arterije krv bogatu kiseonikom dovode do ćelija srčanog mišića. Nezdrav način života, odnosno prehrana s mnogo masti, pušenje i nedostatak tjelovježbe, može dovesti do formiranja masnih naslaga koje se nazivaju plakovi na unutarnjim stjenkama koronarnih arterija , čime se ometa protok krvi. Na taj se način smanjuje opskrba krvlju i sprječava dostava dovoljno kiseonika srčanom mišiću. Neravnoteža potrebe za kiseonikom i opskrbe njime dovodi do loše cirkulacije, odnosno ishemije srčanog mišića. Dugotrajna i teška ishemija dovodi do smrti dijela srčanog mišića, dok privremeni nedostatak kiseonika uzrokuje ishemiju srčanog mišića. Ishemija se može manifestirati na različite načine. Ishemija srčanog mišića može biti povezana sa simptomima ( angina pektoris , abnormalnosti u stvaranju signala i/ili prijenosu signala, akutno zatajenje srca ), ali klinički simptomi mogu i izostati. Na razvoj različitih oblika bolesti u velikoj mjeri utiče trajanje ishemije i priroda nastalih funkcionalnih oštećenja.⁽²⁾

Trendovi u svijetu

Kardiovaskularne bolesti izuzetno su istaknute među vodećim uzrocima smrti i za muškarce i za žene.⁽³⁾ Trendovi posljednjih tridesetak godina 20. vijeka pokazuju da se smrtnost uzrokovana IHD-om konstantno i značajno smanjivala u zapadnoevropskim zemljama, dok su trendovi u postkomunističkim državama išli suprotnim smjerom.⁽⁴⁾

Znak upozorenja: bol u prsima

Bol u prsima uzrokovana ishemijskom bolesti srca jedan je od najvažnijih simptoma nedovoljne opskrbljenosti srčanog mišića krvlju. Međutim, važno je znati da je moguće imati ishemiju srčanog mišića bez ikakvih bolova u prsima. Takvo se stanje naziva tihom ishemijom. Bol u prsima koja traje kraće, manje od 20 minuta, trebala bi biti znak za sumnju uglavnom na anginu pektoris, dok bi dulja bol u trajanju preko 20 minuta mogla značiti da je posrijedi infarkt miokarda. Bol i nelagoda u prsima vrlo su česti simptomi, koji mogu biti uzrokovani raznim stanjima, koji nužno ne moraju imati veze sa srcem. Oni mogu biti znakovi benigne abnormalnosti, ali i vrlo ozbiljnih stanja u kojima je vrijeme od presudne važnosti s obzirom na liječenje. Pritužbe i simptomi ocjenjuju se vrlo subjektivno, zavisno od dobi pacijenta i mnogim drugim faktorima. Postoje čak i neke naznake koje upućuju na to da muškarci i žene različito ocjenjuju svoje stanje. Isto kliničko stanje jedan pacijent doživljava bol u prsima kao najstrašniju u životu, a drugi pacijent to opisuju kao lagani pritisak. Vegetativni simptomi koji se pojavljuju zajedno uz nelagodu ili bol u prsima obično označavaju teško stanje. Žene koje imaju infarkt navode simptome mučnine, povraćanja i kratkoće daha češće nego muškarci, koji pak češće navode znojenje kao simptom. Simptomi se razlikuju od osobe do osobe i mogu obuhvatati bol i pritisak u prsima, otežano disanje, težinu u prsima ili blagu nelagodu. Bol može putovati u ruke, bradu, vrat ili leđa. Simptomi mogu biti nagli i akutni ili se mogu pojaviti postepeno ili periodično.⁽⁵⁾

Bol koja se mijenja dok pacijent diše, mijenja položaj tijela ili dok jede ili bol lokalizovana na određenom području grudnog koša ili je praćena osjetljivošću na pritisak može značiti manje ozbiljno stanje. Simptomi koji sprečavaju normalnu aktivnost ili se javljaju uz hladan znoj, mučninu, povraćanje, vrtoglavicu ili neobjašnjivi osjećaj straha obično su znakovi ozbiljnijeg stanja.⁽⁶⁾

Svaka minuta je bitna

Nelagoda u prsima i drugi simptomi vezani uz prsa uzrokovani ishemijskom bolesti srca nužno se ne pojavljuju na iznenadan način. Dosta često se pojavljuju postepeno, polako, korak po korak ili im intenzitet može oscilirati. Ponekad ih se doživljava ne kao bol, već kao osjećaj pritiska, peckanja ili slabosti, zbog čega pacijenti predugo čekaju prije nego što pozovu pomoć.⁽⁷⁾ Problem s tim jest što izgubljeno vrijeme skraćuje rani vremenski period koji je od najveće važnosti za efikasno liječenje. Općenito iskustvo nas uči da, ako se simptomi pojave kod kuće, pacijenti čekaju duže nego u slučaju da ih osjete u javnosti ili na svom radnom mjestu. Ako su simptomi ozbiljni, pacijenti su skloniji brzo potražiti medicinsku pomoć. Također, pojedinci koji zovu hitnu pomoć uglavnom su u lošijem stanju od onih koji se prvo obrate svom ljekaru opće prakse. Bitno je biti svjestan činjenice da simptomi povezani s prsima mogu biti znakovi ozbiljnog stanja opasnog po život te da zato ne biste trebali čekati da prođu, već trebate odmah pozvati ljekara ili hitnu pomoć.

Ishodi bolesti

Što se pacijenti sa koronarnom arterijskom bolešću budu efikasnije liječili, kasnije će imati infarkt. Nakon angine pektoris može uslijediti smrt jednog dijela srčanog mišića ili infarkt i posljedično zatajenje srca. Zatajenje srca jedan od najčešćih razloga hospitalizacije u populaciji starijoj od 65 godina, a polovina pacijenata umre u roku od pet godina od postavljanja dijagnoze.⁽⁸⁾ WHO prognozira da će IHD do 2020. godine biti vodeći uzrok smrti u čitavom svijetu, uključujući zemlje u razvoju.⁽¹⁾ To znači vrlo velik broj smrtnih slučajeva, što podrazumijeva iznimno ozbiljnu medicinsku i socijalnu odgovornost. Prevencija je ključna u izbjegavanju toga. Treba napomenuti da se u tu svrhu osobe s višestrukim faktorima rizika trebaju smatrati potencijalnim pacijentima čak i ako nemaju simptoma i ako je njihov EKG test prilikom opterećenja uredan. Razlog tome je što se arterija može potpuno začepiti bez ikakvog prethodnog simptoma, kao što je slučaj u 60 % infarkta.

Prevencija

U mogućnosti smo kontrolisati većinu uobičajenih faktora rizika, ali ne sve. U današnje vrijeme često vidimo kako se ljudi previše zatrpavaju poslom i vode život prepun stresa da bi osigurali egzistenciju i osjećaj sigurnosti. Nažalost, time se manje pažnje pridaje kontroli nad kardiovaskularnim faktorima rizika (redovno vježbanje, odvikavanje od pušenja i zdrava prehrana). Mnogi ljudi rade dva ili tri posla ili počnu pušiti ili piti zbog stresa, a nikad se ne sjete u svoj svakodnevni život uključiti, primjerice, tjelesnu aktivnost. Zbog toga je neophodno da svi budu svjesni opasnosti od ishemijske bolesti srca.⁽⁹⁾

Promjena načina života velik je izazov za većinu ljudi, čak i ako oni tačno znaju šta bi trebali raditi. Savjeti za način života su korisni samo ako osoba koju se savjetuje preduzme promišljene i aktivne korake za prevenciju. Cilj kardiovaskularne prevencije jest smanjiti učestalost prvih i ponovljenih kliničkih događaja povezanih s ishemijskim bolestima, posebno u pogledu invaliditeta i prerane smrti. To se može postići promjenom faktora rizika povezanih s načinom života, rješavanjem ključnih faktora rizika na ciljan i individualiziran način te uzimanjem određenih lijekova.

Prema sadašnjoj praksi prevencije kardiovaskularnih bolesti, sljedeće se preporuke odnose na sve ljude kod kojih postoji povećani kardiovaskularni rizik ili koji imaju kardiovaskularne bolesti:⁽¹⁰⁾

• Zdrava prehrana: smanjeni unos zasićenih masti i holesterola, kao i povećani unos omega-3 masnih kiselina (ribe), voća, povrća i cjelovitih žitarica.
• Prestanak pušenja: uz redovno medicinsko savjetovanje, nikotinska nadomjesna terapija (žvakaće gume, flasteri) ili druga farmakoterapija mogu pomoći u prestanku pušenja.
• Tjelovježba: u obliku aerobnog fizičkog treninga (npr. hodanje, plivanje, vožnja biciklom) prilagođena individualnim potrebama, najmanje tri puta sedmično, optimalno u trajanju od 20 do 40 minuta. Svi pacijenti nakon infarkta trebali bi, ako je to moguće, učestvovati u programu rehabilitacije bilo kao hospitalizirani ili ambulantni pacijenti.