Infarkt miokarda jedna je od najtežih kardiovaskularnih bolesti i direktna je prijetnja za život. Vrijeme je od ključnog značaja za preživljavanje: ljekari su u stanju spasiti veliki dio oštećenog srčanog mišića ako pacijent dobije pravilnu njegu u roku od tri sata od pojave simptoma. Stoga je važno biti svjestan relevantnih simptoma, postupaka koje treba poduzeti i načina prevencije.
Šta je tačno infarkt?
Infarkt se može dogoditi ne samo u srcu, već i u gotovo svim organima ljudskog tijela, uključujući mozak i pluća. U medicinskom smislu, infarkt se odnosi na svaki događaj kada je dotok krvi u neko tkivo smanjen zbog začepljenja ili suženja arterija , što uzrokuje nedostatak kiseonika. Ako ovo stanje potraje dulje od nekoliko minuta, u pogođenim tkivima započinje odumiranje ćelija. Akutni infarkt miokarda (AMI – acute myocardial infarction) odnosi se na smrt tkiva srčanog mišića koja je uzrokovana nedostatkom dovoda kiseonika. Na tok infarkta miokarda uvelike utiče opseg takvog odumiranja tkiva, stanje koronarnih arterija kao i svi komorbiditeti koje pacijent ima.
Simptomi
Prije nego što neko doživi infarkt, možda i godinama prije, ta osoba može doživjeti određene tipične znakove koji se nazivaju napadima angine koji uključuju bol u prsima, što je znak upozorenja za smanjeni dotok krvi u srčani mišić.
Kad se infarkt dogodi mlađoj osobi, ti su znakovi upozorenja rjeđi. Međutim, kod starijih ljudi čak i blagi fizički napor ili emocionalni stres ili čak nagli pad temperature okoline mogu biti povod za bolno stezanje ispod prsne kosti koje može putovati do čeljusti ili u lijevo (rijetko u desno) rame, ručni zglob i prste. Ponekad se bol javlja samo dalje od srca, na mjestima do kojih putuje.
Ako se opskrba krvlju obnovi za nekoliko minuta (nakon odmora ili uzimanja lijekova koji sadrže azotmonoksid) bol brzo nestaje. Srčani mišić ponovno radi posve ispravno, bez pretrpljenog oštećenja. Bol koja se javlja tokom infarkta miokarda slična je boli kod napada angine, ali mnogo je jača, traje duže (najmanje dvadeset minuta) i ne prestaje nakon uzimanja lijekova koji sadrže azotmonoksid.
Može je pratiti tjeskoba, strah od smrti, hladan znoj, mučnina, povraćanje i umor. Infarkt miokarda može biti popraćen i drugim simptomima koji se nazivaju atipični simptomi, poput boli koja putuje u stomak ili leđa, ili nelagodom u stomaku. Ti su simptomi tipičniji za infarkt koji pogađa donji dio lijevog ventrikula. Neko bi mogao doživjeti infarkt miokarda bez ikakvih simptoma ili s vrlo blagim simptomima. To se naziva tihim infarktom i otkriva se tek mnogo kasnije, kad se iz nekog drugog razloga obavi EKG test. (1,2)
Šta učiniti
Ako smatrate da imate znakove infarkta, zauzmite udoban položaj i odmah nazovite hitnu pomoć. Nikada ne pokušavajte hodati do ljekarske ordinacije i nikada ne pokušavajte voziti. Ako primijetite da neko u vašoj blizini ima gore opisane simptome infarkta, odmah nazovite hitnu pomoć.
Ako pacijent ne diše i nema puls , ne ustručavajte se odmah započeti s reanimacijom. Ne smijete zaboraviti da imate samo nekoliko minuta da zaustavite taj pogubni proces. Pogođena osoba ima samo šansu za preživljavanje samo ako se u roku od deset minuta započne s umjetnim disanjem i kompresijama prsa. Sudbina pacijenta zavisi i od veličine područja srčanog mišića koje je zahvaćeno odumiranjem tkiva i od vremena koje je potrebno za otvaranje blokirane arterije. Najvažnije je stoga osigurati da se pacijent preveze u kardiološki centar što je prije moguće kako bi se mogli provesti odgovarajući postupci za otvaranje koronarne arterije i obnavljanje protoka krvi u tkivima. S obzirom na to da brza reakcija može spasiti živote, osoba koja prva otkrije da je neko bolestan snosi veliku odgovornost. Dosta pacijenata umre u roku od jednog ili dva sata od pojave prvih simptoma, uglavnom prije nego što uopće stignu u bolnicu.(3) Jedini način za poboljšanje ove tužne statistike jest ozbiljno shvatiti znakove upozorenja za infarkt i hitno potražiti medicinsku pomoć.
Šta ljekari mogu napraviti?
Ljekar koji je u hitnoj pomoći stigao na mjesto događaja uspostavlja dijagnozu infarkta, daje lijekove za ublažavanje boli i šalje pacijenta u bolnicu, ako je to potrebno, onu koja ima laboratorij za kateterizaciju srca. Odmah u ambulanti se provodi EKG test radi određivanja lokacije i veličine područja srčanog mišića zahvaćenog odumiranjem tkiva i utvrđivanja je li oštećenje srca prouzročilo aritmiju opasnu po život. Svaka minuta je bitna; kao što kardiolozi vole reći, vrijeme je jednako srčanom mišiću. Perkutana koronarna intervencija se obavlja u sklopu strategije liječenja kod pacijenata koji su doživjeli infarkt unutar 12 sati od pojave prvih simptoma, pod uslovom da se može uraditi unutar 2 sata nakon uspostavljanja dijagnoze.(1) Unutar ovog vremenskog perioda, ova procedura može spasiti značajan dio oštećenog srčanog mišića.
Šta se događa u kardiološkom centru? Ljekari i posebno obučene medicinske sestre provjeravaju pacijentov puls, krvni pritisak i nivo kiseonika u krvi. Pacijentu se daju tablete sa acetilsalicilnom kiselinom radi smanjenja rizika od stvaranja krvnog ugruška u koronarnim arterijama, što poboljšava šanse za preživljavanje. Daje se kiseonik za povećanje nivoa kiseonika u krvi, kao i različiti drugi lijekovi za normalizaciju pacijentovog srčanog ritma. Blokirana se koronarna arterija proširuje pomoću balona koji se uvodi uz pomoć katetera. Tokom intervencije, u jednu od glavnih arterija umeće se kateter s postavljenim balonom, obično u onu kod prepona, kako bi došao do koronarne arterije. Hirurg pronalazi tačno mjesto gdje je arterija blokirana i upotrebljava balon koji se širi kako bi potisnuo plak koji ometa protok krvi, u zidu arterije te uklanja krvni ugrušak. Da bi se spriječilo ponovno nakupljanje plaka na oštećenom zidu arterije, u koronarnu se arteriju postavlja cilindrični komad metalne mrežice, tj. stent .(5)
Promjene načina života nakon infarkta
Prije nekoliko decenija, pacijenti koji su imali infarkt morali su šest sedmica ostati u krevetu. Čak i ako su preživjeli taj period, ti su pacijenti imali značajna oštećenja srca i mogući ishodi liječenja im nisu davali mnogo razloga za radost. Danas smo itekako svjesni nepovoljnih efekata produženog mirovanja. Stoga se nakon što prođe akutna faza, pacijenti se odmah mobiliziraju, obično prvog dana nakon infarkta; mogu ustati iz kreveta i hodati po ravnoj površini. Fizička aktivnost vrlo je važna za sprečavanje ranih komplikacija poput duboke venske tromboze. Ako je infarkt zahvatio samo malo područje srčanog mišića i pacijent nema simptoma, hospitalizacija traje samo nekoliko dana. Zatim se počne primjenjivati naknadna njega u sklopu rehabilitacijskog programa čiji je cilj sprečavanje ponovnog infarkta, smanjenje smrtnosti i poboljšanje kvaliteta života pacijenta.
Spremnost pacijenta da slijedi savjete o načinu života, uz uzimanje lijekova koje je propisao ljekar prema uputama, ima značajan efekt na ishod bolesti. Najvažniji takav savjet je trenutni i potpuni prestanak pušenja; prehrana prema propisanoj dijeti i redovna tjelovježba. Odluka o fizičkoj aktivnosti treba biti individualizirana, na osnovu funkcije lijeve komore, uspješnosti revaskularizacija , kontrole ritma. Nakon otpuštanja iz bolnice, preporučuje se lagana do umjerene fizičke aktivnosti (1). Prije početka provođenja bilo kojeg programa vježbanja, važno je konzultirati se s ljekarom radi savjeta o intenzitetu, trajanju i učestalosti treninga koji odgovara fizičkim mogućnostima pacijenta.
Infarkt se može spriječiti. Možete poduzeti mjere da vaše krvne žile budu zdrave i fleksibilne. Prelazak na zdravu prehranu i vođenje aktivnijeg načina života koji uključuje tjelovježbu nesumnjivo je važan korak. Aspirin® Protect 100 mg je lijek koji sadrži acetilsalicilnu kiselinu. Jedna tableta dnevno inhibira abnormalnu adheziju trombocita, čime se sprečava stvaranje krvnih ugrušaka koji bi mogli suziti ili začepiti krvne žile i time se smanjuje rizik od infarkta.(4) Kod pacijenata kod kojih se javi infarkt miokarda, terapija lijekom Aspirin Protect je dugoročna terapija.
Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo o lijeku. Za obavijesti o indikacijama, mjerama opreza i neželjenim dejstvima lijeka posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.
Reference:
- (1) Ibanez B, James S, Agewall S, et al. 2017 ESC Guidelines for the management of acute myocardial infarction in patients presenting with ST-segment elevation: The Task Force for the management of acute myocardial infarction in patients presenting with ST-segment elevation of the European Society of Cardiology (ESC). Eur Heart J. 2018;39(2):119-177. doi:10.1093/eurheartj/ehx393. Return to content
- (2) de Torbal A, Boersma E, Kors JA, van Herpen G, Deckers JW, van der Kuip DA, Stricker BH, Hofman A, Witteman JC. Incidence of recognized and unrec- ognized myocardial infarction in men and women aged 55 and older: the Rotterdam Study. Eur Heart J 2006;27(6):729–736. Return to content
- (3) Moeini M, Mahmoudian SN, Khalifezadeh A, Pour AH. Reviewing time intervals from onset of the symptoms to thrombolytic therapy in patients with ST segment elevation myocardial infarction (STEMI). Iran J Nurs Midwifery Res. 2010;15(Suppl 1):379-385. Return to content
- (4) Bayer d.o.o. Sarajevo. Aspirin Protect Uputstvo za pacijenta. 2019. Available at: http://lijekovi.almbih.gov.ba:8090/SpisakLijekova.aspx [accessed 8 June 2020]. Return to content
- (5) Percutaneous coronary intervention (PCI or angioplasty with stent); Available at: https://www.heartandstroke.ca/heart/treatments/surgery-and-other-procedures/percutaneous-coronary-intervention [Accessed September 18, 2020] Return to content
Povezani članci:
ASPIRIN protect 100 mg gastrorezistentne tablete se preporučuju za smanjenje rizika od prvog srčanog udara kod osoba sa kardiovaskularnim faktorima rizika (kao što su šećerna bolest, hiperlipidemija , povišeni krvni pritisak, gojaznost , pušenje, starost).
Lijek se izdaje bez recepta i sadrži acetilsalicilnu kiselinu.
Bayer d.o.o. Sarajevo; Trg solidarnosti 2A, 71000 Sarajevo; Bosna i Hercegovina
Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo o lijeku. Za obavijesti o indikacijama, mjerama opreza i neželjenim dejstvima lijeka posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.