Prekovremeni rad loš je za srce

U trenutnoj analizi studije, koja je započeta 1985., proučeni su rezultati od preko 6000 britanskih državnih službenika (4262 muškaraca i 1752 žene), u dobi od 39 do 61 godine, kojima je postavljeno pitanje o tome koliko sati rade svaki dan. Tokom prosječnih 11 godina praćenja, među 6014 osoba bilo je 369 slučajeva bolesti srca sa smrtnim ishodom, srčanih udara bez smrtnog ishoda (infarkta miokarda) ili angine.⁽²⁾

Istraživanje je objavljeno u časopisu European Heart Journal i njime su utvrđena brojna moguća objašnjenja za vezu između prekovremenog rada i bolesti srca, uključujući poseban obrazac ponašanja (ljudi koji rade prekovremeno često su agresivni, kompetitivni i napeti), depresiju, tjeskobu i poremećaje spavanja, što sve može doprinijeti kardiovaskularnim problemima.⁽²⁾ Osim toga, uposlenici koji rade prekovremeno vjerovatnije će raditi dok su bolesni i ne žele uzeti bolovanje. Jedan od nedostataka ubrzanog ritma života je prelazak iz jedne stresne situacije u drugu, a da ih pritom ne procesuiramo na odgovarajući način. Iako je stres uglavnom psihički, njime se aktivira iskonska reakcija na bijeg ili borbu koja se javlja kod fizičke opasnosti: otkucaji srca se ubrzavaju, krvni pritisak raste, počinjete ubrzano disati. Hronično iskustvo stresa može iscrpiti energiju iz tijela i može dovesti čak i do srčanih problema.⁽¹⁾

Autori su naglasili da su potrebna dodatna temeljita istraživanja kako bi se razumio svaki detalj direktne povezanosti prekovremenog rada i srčanih bolesti, uključujući može li vraćanje uobičajenom radnom vremenu nakon dugog perioda prekovremenog rada smanjiti rizik od srčanih problema.⁽²⁾

Ovi zaključci mogli bi se dopuniti sličnim  koja se provode na drugim vrstama poslova. Virtanen i njene kolege proučavali su samo uredske uposlenike u državnom sektoru, a slična su istraživanja potrebna i za fizičke radnike i uposlenike u privatnom sektoru, kako bi se postiglo preciznije razumijevanje problema.

Studijom se jasno pokazuje da je zdravi balans između posla i privatnog života iznimno važan za vaš osjećaj blagostanja. Mnogo je jednostavnih stvari koje možete učiniti u svakodnevnom životu da biste zaštitili srce čak i dok ste na poslu, poput odlaska u kratku šetnju na svježem zraku pod pauzom za ručak, penjanje stepenicama umjesto liftom, zamjena slatkih grickalica svježim voćem i povrćem. Također je dobro povremeno ustati se sa stolice i istezati se četiri ili pet minuta ili odraditi nekoliko gimnastičkih vježbi za svojim stolom. Ubrzavanje protoka krvi može poboljšati i vašu mentalnu učinkovitost. Nabavite nekoliko biljaka koje će vam uljepšati ured i osvježiti zrak.⁽³⁾ Napravite ugodnu atmosferu uz malo šarenog uredskog pribora, bilježnica itd. u uredu. Jedino su ograničenje vaša mašta, kreativnost i fleksibilnost vašeg radnog mjesta. Također možete uključiti i vježbe izdržljivosti, snage, ravnoteže i fleksibilnosti, koje mogu poboljšati vaše zdravlje i fizičku spremu.⁽³⁾

Osobama između 40 – 70 godina, sa visokim kardiovaskularnim rizikom, mogu nakon medicinskog pregleda selektivno koristiti lijekove koji sprječavaju agregaciju trombocita., poput lijeka Aspirin protect za primarnu prevenciju. Vaš rizik od krvarenja će se tom prilikom također procijeniti.⁽⁴⁾ Ovi lijekovi koji pomažu u sprečavanju kardiovaskularnih problema inhibiranjem stvaranja krvnih ugrušaka i smanjivanjem rizika od infarkta.⁽⁵⁾ Nemojte čekati da bude prekasno prije nego počnete obraćati pozornost na ovaj problem.⁽⁴⁾