Procjena rizika za efikasnu prevenciju kardiovaskularnih bolesti

Procjena rizika za efikasnu prevenciju kardiovaskularnih bolesti

Kardiovaskularne bolesti su i dalje jedan od najzastupljenijih poremećaja koji pogađaju žene i muškarce širom Evrope i, u sve većoj mjeri, u zemljama istočnog Mediterana. Od toga, ishemijska bolest srca je zastupljena u 50% ovih slučajeva, a moždani udar zastupljen u 14% ovih slučajeva.(1)

Kada je potrebno izraditi procjenu rizika?

U skorije vrijeme došlo je do promjene u pristupu prevencije srčanih bolesti. Nekada su rađeni preventivni pregledi osoba na menadžerskim pozicijama, gdje su se zdrave mlađe osobe i osobe srednji godina podvrgavali ovim testovima, jer se smatralo da je koronarna arterijska bolest tipična za osobe na takvim pozicijama. Danas postoji konsenzus da nije potrebno raditi takve preglede za zdrave mlade ljude, već prvenstveno trebamo promijeniti fokus i pronaći bolesnike s povećanim rizikom koji imaju više od 5% šanse da umru od kardiovaskularne bolesti u sljedećih 10 godina. Dvije grupe pacijenata imaju povišeni rizik. Prvu grupu čine oni koji već imaju određenu bolest, tj. oni koji imaju koronarnu, cerebralnu ili perifernu arterijsku bolest, te pacijenti s dijabetesom, posebno ako imaju druge faktore rizika. Za ove ljude nije potrebno raditi procjenu jer već imaju simptome. Druga grupa je važnija po pitanju procjene rizika, to su ljudi koji nemaju problema ili simptoma, ali su izloženi većem riziku. To su ljudi koje moramo otkriti. To je svrha tabele za procjenu rizika (SCORE tablica), koju su preporučili Evropsko kardiološko društvo i Evropsko udruženje za prevenciju i rehabilitaciju kardiovaskularnih bolesti, a koja je objavljeno u maju 2016. u revidiranoj verziji i uključuje spol, dob, pušenje, vrijednosti krvnog pritiska i nivoe holesterola pacijenta. Te podatke je lako prikupiti, a iz tih podataka može se utvrditi da li je neko u grupi visokog rizika.(2)

Procjena rizika za efikasnu prevenciju kardiovaskularnih bolesti

Ko provodi procjenu rizika?

Uvijek je provodi ljekar koji prvi primi pacijenta. To znači da je to obično ljekar opće prakse. Ne trebaju vam posebni i skupi uređaji za procjenu rizika, ona traje relativno kratko vrijeme i njome se može prepoznati koji su pacijenti u visokorizičnoj grupi.

Zašto je tim pacijentima potrebna posebna njega? Ili, drugim riječima, koji su to razlozi da je baš njima potrebna takva njega?

Zato što su preventivne aktivnosti najefikasnije u toj grupi bolesnika. (2) Znamo da pacijenti bez faktora rizika mogu doživjeti infarkt, a znamo i da je Winston Churchill, koji je imao niz faktora rizika, doživio starost od 91 godine. Proživio je dva svjetska rata, puno je pio i pušio cigare, život mu je bio prepun stresa, imao je višak kilograma i znao je reći: „kad god osjetim potrebu za vježbanjem, legnem dok osjećaj ne nestane”. To su, međutim, ekstremni slučajevi i takvi slučajevi nisu tipični za veliku većinu stanovništva.

Procjena rizika za efikasnu prevenciju kardiovaskularnih bolesti

Šta trebate učiniti ako ste u grupi s rizikom višim od 5%?

Ova kategorija je kategorija visokog rizika, što znači da je potrebno promijeniti način života što je više moguće, uključujući promjenu prehrane, gubitak kilograma, prestanak pušenja i početak programa redovne tjelovježbe.(2) Morate učiniti sve što možete za prevenciju, što također može značiti da je istovremeno potrebno uzimati određene lijekove. Bolest ima piramidalnu strukturu: započinje genetskim kodom koji je već u vama, zatim su tu uslovi okruženja, način života, faktori rizika, a zatim na vrhu te piramide dolazi do kardiovaskularnog događaja. Trebali biste razmišljati o prevenciji na isti način: vodite svoj stil života, prehranu, pušenje, alkohol, tjelovježbu itd. Ako već imate faktore rizika (hipertenzija, dijabetes, abnormalni nivoi lipida), oni se moraju liječiti. U preventivnoj terapiji morate uzimati lijekove za koje je poznato da ne samo da utiču na krvni pritisak, već i da imaju druge efekte, u prvom redu da smanjuju vjerovatnoću prvog ili sljedećeg kardiovaskularnog događaja.(2)

Ako dobijete takve lijekove, morate li ih uzimati do kraja života?

Dosadašnje iskustvo upućuju na to da ako ste imali infarkt, postoje neki lijekovi koje morate uzimati do kraja života, jer arterioskleroza nije lokalni problem, nije prisutna samo u onom području krvne žile koje je izazvala infarkt.(3) To znači da je cilj kardiovaskularne prevencije smanjiti učestalost prvih kliničkih događaja ili ponovljenih događaja povezani s koronarnom, cerebralnom i perifernom arterijskom bolešću. Ovaj klinički događaj obično se javlja u jednom od sljedeća tri oblika: smrt koja je posljedica kardiovaskularnog uzroka, moždani udar ili infarkt miokarda.

Tablica za procjenu rizika ne uzima u obzir nasljedne faktore. Koliko su oni važni?

Ako u porodici imate nekoga tko je imao kardiovaskularnu bolest u mladoj dobi, to je genetski rizik.(2) Ali je važno je li vaš srodnik imao infarkt u dobi od 95 godina ili u dobi od 38 godina. Obično se kardiovaskularne bolesti i tumori razvijaju u starijoj dobi, jednostavno zato što se tijelo istroši. Kažemo da je u toj dobi to gotovo „prirodno”, ali to nije prirodno u 38. godini. U tako ranoj dobi postoji određeni genetski faktor , ali to je teško tačno odrediti. Kardiovaskularne bolesti se, međutim, ne mogu povezati s jednim jedinim uzrokom, što otežava borbu s njima, ali istovremeno je to razlog zbog kojeg možete učiniti mnogo po pitanju prevencije. U Finskoj su dokazali da je prevencija na nivou društva, što nije zadatak samo medicinske prirode, vrlo efikasna.(4) Tokom 20 godina postigli su velika poboljšanja mijenjajući način života, prehrambene navike i prehrambenu industriju: nekoć su bili među najlošije rangiranim državama po smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti na globalnom nivou, a danas su među najboljima u Evropi.(4) Sve to je postignuto u relativno kratkom periodu. Za ovakve se stvari 20 godina smatra kratkim vremenom.

Reference:

  • (1) Timmis A, Townsend N, Gale C, et al. European Society of Cardiology: Cardiovascular Disease Statistics 2017. Eur Heart J. 2018;39(7):508-579. doi:10.1093/eurheartj/ehx628. Return to content
  • (2) Piepoli MF, Hoes AW, Agewall S, et al. 2016 European Guidelines on cardiovascular disease prevention in clinical practice: The Sixth Joint Task Force of the European Society of Cardiology and Other Societies on Cardiovascular Disease Prevention in Clinical Practice (constituted by representatives of 10 societies and by invited experts) Developed with the special contribution of the European Association for Cardiovascular Prevention & Rehabilitation (EACPR). Eur Heart J. 2016;37(29):2315-2381. doi:10.1093/eurheartj/ehw106. Return to content
  • (3) Ibanez B, James S, Agewall S, et al. 2017 ESC Guidelines for the management of acute myocardial infarction in patients presenting with ST-segment elevation: The Task Force for the management of acute myocardial infarction in patients presenting with ST-segment elevation of the European Society of Cardiology (ESC). Eur Heart J. 2018;39(2):119-177. doi:10.1093/eurheartj/ehx393. Return to content
  • (4) Vartiainen E, Laatikainen T, Peltonen M, et al. Thirty-five-year trends in cardiovascular risk factors in Finland. Int J Epidemiol. 2010;39(2):504-518. doi:10.1093/ije/dyp330. Return to content

Povezani članci:

ASPIRIN protect 100 mg gastrorezistentne tablete se preporučuju za smanjenje rizika od prvog srčanog udara kod osoba sa kardiovaskularnim faktorima rizika (kao što su šećerna bolest, hiperlipidemija , povišeni krvni pritisak, gojaznost , pušenje, starost).

Lijek se izdaje bez recepta i sadrži acetilsalicilnu kiselinu.

Bayer d.o.o. Sarajevo; Trg solidarnosti 2A, 71000 Sarajevo; Bosna i Hercegovina

Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo o lijeku. Za obavijesti o indikacijama, mjerama opreza i neželjenim dejstvima lijeka posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.