Procjena rizika za efikasnu prevenciju kardiovaskularnih bolesti

Šta trebate učiniti ako ste u grupi s rizikom višim od 5%?

Ova kategorija je kategorija visokog rizika, što znači da je potrebno promijeniti način života što je više moguće, uključujući promjenu prehrane, gubitak kilograma, prestanak pušenja i početak programa redovne tjelovježbe.⁽²⁾ Morate učiniti sve što možete za prevenciju, što također može značiti da je istovremeno potrebno uzimati određene lijekove. Bolest ima piramidalnu strukturu: započinje genetskim kodom koji je već u vama, zatim su tu uslovi okruženja, način života, faktori rizika, a zatim na vrhu te piramide dolazi do kardiovaskularnog događaja. Trebali biste razmišljati o prevenciji na isti način: vodite svoj stil života, prehranu, pušenje, alkohol, tjelovježbu itd. Ako već imate faktore rizika (hipertenzija, dijabetes, abnormalni nivoi lipida), oni se moraju liječiti. U preventivnoj terapiji morate uzimati lijekove za koje je poznato da ne samo da utiču na krvni pritisak, već i da imaju druge efekte, u prvom redu da smanjuju vjerovatnoću prvog ili sljedećeg kardiovaskularnog događaja.⁽²⁾

Ako dobijete takve lijekove, morate li ih uzimati do kraja života?

Dosadašnje iskustvo upućuju na to da ako ste imali infarkt, postoje neki lijekovi koje morate uzimati do kraja života, jer arterioskleroza nije lokalni problem, nije prisutna samo u onom području krvne žile koje je izazvala infarkt.⁽³⁾ To znači da je cilj kardiovaskularne prevencije smanjiti učestalost prvih kliničkih događaja ili ponovljenih događaja povezani s koronarnom, cerebralnom i perifernom arterijskom bolešću. Ovaj klinički događaj obično se javlja u jednom od sljedeća tri oblika: smrt koja je posljedica kardiovaskularnog uzroka, moždani udar ili infarkt miokarda.

Tablica za procjenu rizika ne uzima u obzir nasljedne faktore. Koliko su oni važni?

Ako u porodici imate nekoga tko je imao kardiovaskularnu bolest u mladoj dobi, to je genetski rizik.⁽²⁾ Ali je važno je li vaš srodnik imao infarkt u dobi od 95 godina ili u dobi od 38 godina. Obično se kardiovaskularne bolesti i tumori razvijaju u starijoj dobi, jednostavno zato što se tijelo istroši. Kažemo da je u toj dobi to gotovo „prirodno”, ali to nije prirodno u 38. godini. U tako ranoj dobi postoji određeni genetski faktor , ali to je teško tačno odrediti. Kardiovaskularne bolesti se, međutim, ne mogu povezati s jednim jedinim uzrokom, što otežava borbu s njima, ali istovremeno je to razlog zbog kojeg možete učiniti mnogo po pitanju prevencije. U Finskoj su dokazali da je prevencija na nivou društva, što nije zadatak samo medicinske prirode, vrlo efikasna.⁽⁴⁾ Tokom 20 godina postigli su velika poboljšanja mijenjajući način života, prehrambene navike i prehrambenu industriju: nekoć su bili među najlošije rangiranim državama po smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti na globalnom nivou, a danas su među najboljima u Evropi.⁽⁴⁾ Sve to je postignuto u relativno kratkom periodu. Za ovakve se stvari 20 godina smatra kratkim vremenom.