Srce i krvotok
Da bismo bolje razumjeli kardiovaskularne bolesti i njihovo liječenje, potrebno je upoznati osnovnu strukturu i funkcionisanje kardiovaskularnog sistema. Znanje je prvi korak u zaštiti ovog čudesnog „motora”.
Naše tijelo treba kiseonik da bi funkcionisalo. Taj esencijalni kiseonik prenosi se krvlju putem krvnih žila različitih veličina u svaki od naših organa. Naše je srce srž ovog krvožilnog sistema.
Struktura srca
Srce je mišićni organ sličan pumpi, smješten malo ulijevo od središnje linije prsne šupljine. Podijeljen je u četiri komore, dvije manje i dvije veće:
| Lijevi atrij (manja) | Desni atrij (manja) |
| Lijevi ventrikul (veća) | Desni ventrikul (veća) |
Kako srce radi
Dok srce kuca, ono obavlja dvije funkcije:
- Pumpa upotrijebljenu krv zasićenu ugljendioksidom u pluća
- U druge dijelove tijela pumpa svježu krv bogatu kiseonikom
Proces je sljedeći:
Iskorištena krv koja dolazi iz drugih dijelova tijela (mišići, koža, crijeva, mozak itd.) ulazi u desni atrij i prelazi u desni ventrikul. Desni ventrikul zatim pumpa ovu krv u pluća, gdje se vrši razmjena ugljendioksida i kiseonika.
Svježa krv bogata kiseonikom koja dolazi iz pluća ulazi u lijevi atrij, a zatim u lijevi ventrikul. Na kraju, snažni lijevi ventrikul pumpa svježu krv u sve dijelove tijela.
Šta rade srčani zalisci?
U srcu postoje četiri zaliska koja kontrolišu protok krvi. Oni osiguravaju da krv uvijek teče u pravom smjeru. Dva zaliska razdvajaju atrij i ventrikul na svakoj strani srca, dok se druga dva nalaze između ventrikula i arterija koje vode iz njih.
Cirkulacija krvi
Srce pumpa krv kroz mrežu arterija, kapilara i vena do svih organa u tijelu kako bi ih opskrbilo kiseonikom i hranjivim tvarima. To se naziva krvožilni sistem. Krvožilni sistem se sastoji od dvije nezavisne mreže krvnih žila, koje nazivamo plućnom cirkulacijom i sistemskom cirkulacijom.
Plućna cirkulacija provodi krv samo između srca i pluća. U plućima krv oslobađa ugljendioksid i apsorbira kiseonik. S druge strane, sistemska cirkulacija opskrbljuje sve ostale organe i tkiva krvlju bogatom kiseonikom i pomaže u uklanjanju metaboličkog otpada i ugljik-dioksida.
Postoji nekoliko specifičnih podsistema koji se granaju od sistemske cirkulacije:
Koronarna cirkulacija (krvožilni sistem posvećen srčanom mišiću)
Kao i svi drugi mišići, i srčanom mišiću je u svakom momentu potreban kiseonik da bi mogao funkcionisati. Mišići koji čine atrije i ventrikule opskrbljeni su svježom krvlju zahvaljujući mreži koronarnih arterija.
Cirkulacija u bubrezima
Od sve krvi koja se pumpa u glavnu arteriju, 25 % odlazi u bubrege, gdje se razni otpadni proizvodi filtriraju i uklanjaju putem urina.
Sistem portala jetre
Krv koja dolazi iz organa koji se nalaze u stomačnoj šupljini (crijeva, želudac, slezena, gušterača, žučni mjehur) skuplja se i prenosi u jetru debljom venom. U jetri se ova vena ponovno grana u manje kapilare, što omogućava jetri da iz krvi izbaci toksine apsorbirane iz gastrointestinalnog trakta.
Cerebrovaskularna cirkulacija
S obzirom na njegovu veličinu, ljudskom je mozgu potrebna velika količina krvi da bi pravilno funkcionisao. Podsistem namijenjen mozgu dovodi oko 20 % cjelokupne krvi koje srca pumpa direktno u mozak.
Cirkulacija krvi
Srce pumpa krv kroz mrežu arterija, kapilara i vena do svih organa u tijelu kako bi ih opskrbilo kiseonikom i hranjivim tvarima. To se naziva krvožilni sistem.
Krvožilni sistem se sastoji od dvije nezavisne mreže krvnih žila, koje nazivamo plućnom cirkulacijom i sistemskom cirkulacijom.
Plućna cirkulacija provodi krv samo između srca i pluća. U plućima krv oslobađa ugljik-dioksid i apsorbira kiseonik. S druge strane, sistemska cirkulacija opskrbljuje sve ostale organe i tkiva krvlju bogatom kiseonikom i pomaže u uklanjanju metaboličkog otpada i ugljik-dioksida.
Postoji nekoliko specifičnih podsistema koji se granaju od sistemske cirkulacije:
Koronarna cirkulacija (krvožilni sistem posvećen srčanom mišiću)
Kao i svi drugi mišići, i srčanom je mišiću u svakom momentu potreban kiseonik da bi mogao funkcionisati. Mišići koji čine atrije i ventrikule opskrbljeni su svježom krvlju zahvaljujući mreži koronarnih arterija.
Cirkulacija u bubrezima
Od sve krvi koja se pumpa u glavnu arteriju, 25 % odlazi u bubrege, gdje se razni otpadni proizvodi filtriraju i uklanjaju putem urina.
Sistem portala jetre
Krv koja dolazi iz organa koji se nalaze u stomačnoj šupljini (crijeva, želudac, slezena, gušterača, žučni mjehur) skuplja se i prenosi u jetru debljom venom. U jetri se ova vena ponovno grana u manje kapilare, što omogućava jetri da iz krvi izbaci toksine apsorbirane iz gastrointestinalnog kanala.
Cerebrovaskularna cirkulacija
S obzirom na njegovu veličinu, ljudskom je mozgu potrebna velika količina krvi da bi pravilno funkcionisao. Podsistem namijenjem mozgu dovodi oko 20 % sve krvi koje srca pumpa direktno u mozak.
Autor:
Rozgonyi Sarolta
Reference:
- (1) Marieb EN, Hoehn K. Human Anatomy and Physiology, Cardiovascular system, Benjamin Cummings. 8th Edition. 2010. Return to content
Povezani članci:
ASPIRIN protect 100 mg gastrorezistentne tablete se preporučuju za smanjenje rizika od prvog srčanog udara kod osoba sa kardiovaskularnim faktorima rizika (kao što su šećerna bolest, hiperlipidemija , povišeni krvni pritisak, gojaznost , pušenje, starost).
Lijek se izdaje bez recepta i sadrži acetilsalicilnu kiselinu.
Bayer d.o.o. Sarajevo; Trg solidarnosti 2A, 71000 Sarajevo; Bosna i Hercegovina
Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo o lijeku. Za obavijesti o indikacijama, mjerama opreza i neželjenim dejstvima lijeka posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.
