Sprječavanje arterioskleroze u gojaznih pacijenata

Abnormalno smještene masne naslage mogu se nalaziti u mnogim drugim dijelovima tijela, na primjer u jetri i gušterači. Sitne kuglice masti (kuglice od triglicerida) također se mogu taložiti u mišićnim ćelijama. Ostala područja taloženja uključuju unutrašnju stranu bedara i područje ispod dijafragme, tj. između dijafragme i plućne pleure. Masnoća se može taložiti u ženskim dojkama, pa čak i u ždrijelu, što može dovesti do prekida disanja tokom spavanja, tj. apneje. Apneja za vrijeme spavanja ne smije se uzimati olako, jer značajno smanjuje dotok kiseonika u mozak te ima sekundarni efekt na cirkulaciju i brzinu rada srca, a kao posljedica toga može doći do brojnih srčanih bolesti.⁽⁷⁾ Masnoća ima štetan uticaj na rad srca, ne samo mehanički, već i formiranjem naslaga oko niza krvnih žila. Kako nastaje masno tkivo, oslobađaju se tvari koje izravno štete zidu susjednih krvnih žila.⁽⁶⁾

Zašto masna hrana stvara naslage u što više dijelova tijela?

Zato jer organizam traži da se masnoća tako ponaša. Milionima godina problem nije bio previše masti, naprotiv, nije ih bilo dovoljno. Tijekom ledenog doba, zaliha masti pomagala je ljudima da se zaštite od hladnoće. Masnoća je još uvijek bila na cijeni u srednjem vijeku. U određenom periodu je mast koštala više od mesa. Što je razumljivo, jer u 1 gramu masti ima 9,1 kcal energije, dok 1 gram proteina u mesu sadrži samo 4,1 kcal. To znači da mast može pohraniti mnogo više energije i vrlo je hranjiva.⁽⁸⁾

Znači li to da nam mast nije nužno neprijatelj?

Tijelu je potrebna određena količina masti, ali važno je pronaći zdrav omjer i držati se toga. Ako nema unosa masti, razboljet ćete se, ali isto će se dogoditi ako konzumirate prekomjerne količine masti. Postoji niz bolesti koje se razvijaju kao posljedica pretjerane konzumacije masti.

Gojaznost može uzrokovati kardiovaskularne bolesti, na primjer hipertenziju, bolesti jetre i kao posljedicu toga poremećaje metabolizma masti, kao i probleme s mišićno-koštanim sistemima. Malo ljudi zna da opterećenje na zglobovima zbog viška kilograma nije jedini razlog zašto se razvijaju problemi s mišićno-koštanim sistemom. Određene tvari koje se proizvode u masnom tkivu ulaze u zglobne šupljine i uzrokuju sterilnu upalu (bez gnoja) u hrskavičnom tkivu. Posljedica toga je razvoj upale u hrskavici i zglobnoj šupljini, što dovodi do problema s mišićima i kosturom.⁽¹¹⁾ Uz to, gojaznost može dovesti do mnogih drugih vrsta bolesti, od kojih su najvažnije maligni tumori, uglavnom karcinom debelog crijeva, rak rektuma, rak dojke, rak grlića maternice, rak jajnika i rak gušterače.⁽¹²⁾

Kako gojaznost utiče na krvožilni sistem?

Obloga krvnih žila, endotel , teži nekoliko kilograma i igra važnu ulogu u razvoju arterioskleroze i metabolizmu trombocita. Proizvodnja i razlaganje velikog broja takozvanih prostaglandina, uvelike je određen aktivnošću zida krvnih žila. Upravo kod tih poremećaja započinje stvaranje krvnih ugrušaka, što onda dovodi do arterioskleroze. Gojaznost je okidač tog procesa. Kako? Tvari koje izazivaju upalu nastaju u masnoći, one značajno oštećuju zid krvnih žila, čime pridonose stvaranju krvnih ugrušaka, što je druga faza oštećenja. Nakon toga, kao rezultat procesa regeneracije tijela, talože se tvari za izgradnju krvnih žila i vraćanje originalne strukture. To znači da holesterol nije osnovni uzrok arterioskleroze i bolesti krvnih žila. Naravno da poremećaj metabolizma holesterola igra ulogu u tom procesu, ali glavni je uzrok masna jetra i velika količina lipida po cijelom tijelu koji se talože kao trigliceridi, najprije u jetri, a kasnije u tkivima. To uzrokuje nekoliko sekundarnih degenerativnih promjena („trošenja”) u tijelu.⁽¹⁾

Možemo li reći da je arterioskleroza bolest civilizacije?

Ne. CT snimanja egipatskih, južnoameričkih i eskimskih mumija pokazala su znakove arterioskleroze u relativno ranoj dobi. Ti su narodi imali različite prehrane i definitivno su bili aktivni u fizičkom smislu.⁽¹³⁾ Arterioskleroza je bolest tipična za ljudsku rasu, a početak se može odgoditi pravilnim načinom života, ali, budući da smo ljudi, rizik je uvijek prisutan. Stvaranje krvnih ugrušaka igra važnu ulogu u razvoju arterioskleroze. Krvni ugrušci su također biološki proizvodi, koji sežu nekoliko miliona godina u historiju. Prije mnogo godina glavna prijetnja pojedincu bila je ozljeda od koje bi mogao iskrvariti. Tijelo je na to reagiralo na način da nastoji da zaustavi krvarenje. To znači da je stvaranje krvnih ugrušaka fiziološka funkcija . ⁽¹⁴⁾ Prema tome, koagulacija krvi može se dogoditi vanjskim i unutarnjim putem. Vanjski se put aktivira kada dođe do oštećenja tkiva. Unutarnji put uključuje formiranje krvnog ugruška kao posljedicu oštećenja zida krvnih žila. Oba procesa dovode do krvnog ugruška koji se s vremenom formira, a tada se formira proteinska mreža, takozvana mreža fibrinskih niti. Gojaznost bi mogla spriječiti raspad mreže fibrina, tj. procesa fibrinolize.⁽¹⁵⁾

Kako možemo spriječiti formiranje krvnih ugrušaka?

Moramo poduzeti mjere kako bi izmijenili mehanizam formiranja krvnih ugrušaka i moramo osigurati da efekat takvih mjera bude dovoljan. Postoje efikasni lijekovi koji sprječavaju stvaranje krvnih ugrušaka, ali faktori koji pomažu u razgradnji krvnih ugrušaka mogu se aktivirati smanjenjem tjelesne težine, što dovodi do smanjivanja količine nepotrebne masti pohranjene u tijelu. Što se toga tiče, najbolji se rezultati postižu poboljšanjem životnog stila, s posebnim naglaskom na povećanu tjelesnu aktivnost. To znači da su potrebni i lijekovi i promjena načina života kako bi se spriječilo formiranje krvnih ugrušaka i za razgrađivanje ugrušaka. To su dva preporučena načina za sprječavanje arterioskleroze u gojaznosti.⁽¹⁾