Historija svestranog aspirina
Stotine su godina prošle od otkrića prirodne aktivne supstance u vrbi do razvoja ovog modernog farmaceutskog proizvoda. Otkako je acetilsalicilna kiselina patentirana 1899. godine, Aspirin je postao osnovni lijek za ublažavanje bolova, a kasnije i za prevenciju srčanih bolesti.
Historija svestranog aspirina
Historija Aspirina seže još u davnine. Ekstrakti biljaka koji su sadržavali salicin koristili su se za ublažavanje bolova hiljadama godina. Još je Hipokrat 400. godine prije Krista preporučio korištenje lišća vrbe radi ublažavanja bolova tokom porođaja, a više od 2000 godina kasnije, 1899. godine, patent acetilsalicilne kiseline, popularno poznata kao Aspirin, registriran je u državnom patentnom uredu u Berlinu.(1)
Lijek od drva vrbe
U potrazi za lijekovima iz prirode, ljudi su otkrili da biljke bogate salicilatima ublažavaju bol još prije više hiljada godina. Jedna takva biljka, vrba, imala je nevjerovatnu karijeru u farmaceutskoj primjeni. Istraživači modernog doba bili su dobro upoznati s tim da je Hipokrat preporučivao lišće vrbe za ublažavanje boli pri porodu i liječenje očnih bolesti. Neki od njih su krenuli stopama oca medicine i otkrili najskrivenije tajne aktivne supstance te biljke.
Velečasni Edward Stone prvi je 1763. opisao antipiretičke učinke ekstrakta kore vrbe članovima Londonskog kraljevskog društva. Taj je anglikanski pastor zabilježio je 50 slučajeva u kojima je uspješno koristio koru stabla u prahu, otopljenu u vodi ili čaju.(2)
Laboratorijski eksperimenti
Sljedeći je korak uslijedio 1828. godine, kada je Johann Buchner, farmakolog iz Münchena, ekstrahirao gorki, žućkasti materijal iz skuhane smjese od vrbe i nazvao ga salicin, po latinskom nazivu vrbe (salix). Godinu dana kasnije, Henri Leroux izolirao je salicin u bistrom, kristalnom obliku. Raffaele Piria, Italijan koji je u to vrijeme studirao na Sorboni, razgradio je 1838. salicin na šećer i aromatični spoj. Oksidirajući taj spoj, dobio je salicilnu kiselinu.(2,3)
Aktivnu tvar lijeka Aspirin, acetilsalicilnu kiselinu, prvi je sintetizirao 1853. godine profesor hemičar na Univerzitetu u Montpellieru, Charles Gerhardt, ali je odustao od daljeg istraživanja i eksperimentisanja sa spojem.(3) Nekoliko godina kasnije, profesor hemije u Marburgu, Hermann Kolbe, izradio je mapu hemijske strukture salicilne kiseline, a kasnije je, zajedno s Friedrichom von Heydenom, razvio metodu za masovnu proizvodnju.(4) Međutim, salicilna kiselina imala je neugodan okus i nuspojavu: iritirala je želudac.
Početak jedne uspješne priče
Jedna od ključnih godina bila je 1897. kada je Felix Hoffmann proizveo acetilsalicilnu kiselinu, koja je imala mnogo manje nuspojava od salicilne kiseline. Hoffmann je radio u farmaceutskom odjelu kompanije Bayer AG, njemačke kompanije osnovane 1863. koja je proizvodila boje i planirala je skori ulazak na farmaceutsko tržište. Dvije godine kasnije, 1899. godine, kompanija je na tržište stavila lijek koji sadrži acetilsalicilnu kiselinu, a time je započela priča o uspjehu.(4)
Lijek i prevencija
Ublažavanje boli i Aspirin danas su nerazdvojni pojmovi. Procjenjuje se da je prodano kvintilion tableta otkad je patent registriran, a trenutačno se svake godine na globalnom nivou popije otprilike 60 milijardi tableta, odnosno proizvede se oko 40.000 tona.(14) Zahvaljujući istraživanju i razvoju, sredinom 20. vijeka otkrivena su nova područja primjene aktivne supstance.
Američki ljekar Lawrence Craven primijetio je da se Aspirin može efikasno koristiti za prevenciju određenih srčanih problema. Njegovo je iskustvo pokazalo da je učestalost infarkta miokarda bila niža među pacijentima koji su uzimali Aspirin za ublažavanje bolova. Svoja zapažanja objavljuje pedesetih godina prošlog vijeka, a u svojim radovima utvrdio da je rizik od infarkta miokarda bio manji kad je pacijent uzimao Aspirin i da su male doze Aspirina dovoljne za taj efekt. Pretpostavio je da Aspirin može spriječiti i koronarnu trombozu.(4,5-7) Preporučio je da muškarci stari između 45 i 65 godina koji imaju prekomjernu težinu ili sjedilački način života uzimaju dnevnu dozu Aspirina.(4,8,9) Craven nije bio naučnik, svoje zaključke izvodio je iz velikog broja slučajeva iz svoje prakse, a naglasio je da njegovu teoriju treba naučno potkrijepiti.
Aspirin® je i osnovni lijek za prevenciju kardiovaskularnih bolesti
U kasnim 1960-ima, dr. Harvey J. Weiss, Priscilla Piper i sir John Vane proučavali su efekte aspirina, a na temelju njihovog su rada provedene kliničke studije s ciljem utvrđivanja može li lijek spriječiti kardiovaskularne događaje.(9)
Niz studija provedenih 1970-ih godina su naučno potkrijepili ono što je dr. Craven rekao gotovo 50 godina ranije: potvrdilo je da redovno uzimanje aspirina može spriječiti infarkt miokarda i moždani udar .(10-13) Aspirin® Protect postao je osnovni lijek u terapijama za prevenciju kardiovaskularnih bolesti.
Autorica:
Sarolta Rozgonyi
Reference:
- (1) Connelly D. A history of aspirin. Clinical Pharmacist, September 2014, Vol 6, No 7, online | DOI: 10.1211/CP.2014.20066661. Return to content
- (2) Desborough MJR, Keeling DM. The aspirin story - from willow to wonder drug. Br J Haematol. 2017;177(5):674‐683. doi:10.1111/bjh.14520. Return to content
- (3) Bellis M. The History of Aspirin. ThoughtCo, Feb. 11, 2020. Available at: thoughtco.com/history-of-aspirin-4072562 [accessed 8 June 2020] Return to content
- (4) Montinari MR, Minelli S, De Caterina R. The first 3500 years of aspirin history from its roots - A concise summary. Vascul Pharmacol. 2019;113:1‐8. doi:10.1016/j.vph.2018.10.008. Return to content
- (5) Craven LL. Acetylsalicylic acid, possible preventive of coronary thrombosis. Ann West Med Surg. 1950;4(2):95. Return to content
- (6) Craven LL. Coronary thrombosis can be prevented. J Insur Med. 1950;5(4):47‐48. Return to content
- (7) Craven, L.L. (1956) Prevention of coronary and cerebral thrombosis. Mississippi Valley Medical Journal, 78, 213–215. Return to content
- (8) Craven L. Experiences with aspirin (acetylsalicylic acid) in the nonspecific prophylaxis of coronary thrombosis. Miss Valley Med J 1953;75:38–44. Return to content
- (9) Miner J, Hoffhines A. The discovery of aspirin's antithrombotic effects. Tex Heart Inst J. 2007;34(2):179-186. Return to content
- (10) Steering Committee of the Physicians' Health Study Research Group. Final report on the aspirin component of the ongoing Physicians' Health Study. N Engl J Med. 1989;321(3):129‐135. doi:10.1056/NEJM198907203210301 Return to content
- (11) Antithrombotic Trialists' Collaboration. Collaborative meta-analysis of randomised trials of antiplatelet therapy for prevention of death, myocardial infarction, and stroke in high risk patients [published correction appears in BMJ 2002 Jan 19;324(7330):141]. BMJ. 2002;324(7329):71‐86. doi:10.1136/bmj.324.7329.71. Return to content
- (12) Lewis HD Jr, Davis JW, Archibald DG et al. Protective effects of Aspirin™ against acute myocardial infarction and death in men with unstable angina. Results of a Veterans Administration Cooperative Study. N Engl J Med 1983;309(7):396–403. Return to content
- (13) Guirguis-Blake JM, Evans CV, Senger CA, O'Connor EA, Whitlock EP. Aspirin for the Primary Prevention of Cardiovascular Events: A Systematic Evidence Review for the U.S. Preventive Services Task Force. Ann Intern Med. 2016;164(12):804‐813. doi:10.7326/M15-2113. Return to content
- (14) Aspirin Helpful or Hazardous https://planetchiropracticga.com/files/Aspirin.pdf [accessed August 7, 2020] Return to content
Povezani članci:
ASPIRIN protect 100 mg gastrorezistentne tablete se preporučuju za smanjenje rizika od prvog srčanog udara kod osoba sa kardiovaskularnim faktorima rizika (kao što su šećerna bolest, hiperlipidemija , povišeni krvni pritisak, gojaznost , pušenje, starost).
Lijek se izdaje bez recepta i sadrži acetilsalicilnu kiselinu.
Bayer d.o.o. Sarajevo; Trg solidarnosti 2A, 71000 Sarajevo; Bosna i Hercegovina
Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo o lijeku. Za obavijesti o indikacijama, mjerama opreza i neželjenim dejstvima lijeka posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.
