Gdje ima dima, ima i vatre!
Iako su statistički podaci o štetnim učincima pušenja na zdravlje prilično zastrašujući, teško je donijeti odluku o prestanku pušenja. Duhan uzrokuje više od 8 miliona smrtnih slučajeva svake godine širom svijeta. Od toga, otprilike 7 miliona smrtnih slučajeva je direktna posljedica upotrebe duhana, dok približno 1,2 miliona smrtnih slučajeva se odnosi na nepušače koji su izloženi duhanskom dimu (pasivni pušači).
Preko 80% 1,3 milijarde korisnika duhana žive u zemljama sa niskim i srednjim prihodom.(1)
Ne postoji pušač koji ne zna da je svaka cigareta samo još jedan ekser u lijesu. Možemo li reći da se igrate vatrom ako ne prestanete pušiti? Možda se ne igrate vatrom, ali sigurno se igrate svojim životom. Pušenje je jedan od najvećih svjetskih problema u zdravstvu, odmah iza visokog krvnog pritiska. Tokom dvadesetog vijeka, procijenjuje se da je pušenje usmrtilo oko 100 miliona ljudi. Pušenju se pripisuje 15% svih smrtnih slučajeva na globalnom nivou.(2)
Koliki je procenat pušača u populaciji?
Prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu postoji otprilike 1,5 milijardi ljudi koji redovno puše. U 2012. godini, 37% populacije je pušilo svakodnevno. Prosječna potrošnja je iznosila 19 cigareta dnevno.(2)
Koji su štetni efekti pušenja na zdravlje?
Pušenje značajno povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti (hipertenzija, arterioskleroza , tromboza , angina , infarkt miokarda, moždani udar , cerebrovaskularna okluzija), od nekih vrsta tumora (rak pluća, oralni tumori, rak grkljana, rak jednjaka, rak mokraćnog mjehura) i od hronične opstruktivne bolesti pluća (HOPB). Očito je da se rizik povećava kako se povećava broj godina pušenja i broj popušenih cigareta dnevno. Pušenje također igra ulogu u razvoju osteoporoze i nekoliko očnih bolesti, npr. katarakte i starosne makularne degeneracije. Žene koje puše imaju veću opasnost od neplodnosti, a muškarci koji puše imaju veću vjerovatnost od impotencije. Pušenje u trudnoći ne samo da je štetno za majku, već ima i štetan efekt na životni vijek fetusa. Novorođenčad čija je majka pušila tokom trudnoće vrlo će vjerovatno imati manju porođajnu težinu.(3)
U kojoj mjeri pušenje utiče na prognozu za različite bolesti?
Pušenje ne samo da povećava učestalost niza bolesti, već i negativno utiče na tok bolesti. Osoba koja puši ima 2 – 3 puta veća vjerovatnost da će umrijeti od koronarne bolesti srca.(4) Pušenje 1 – 14 cigareta dnevno povezano je s 3.5 puta većim rizikom od bolesti koronarnih arterija u poređenju sa nepušačima.(5) Kardiovaskularni rizik se povećava sa povećanjem broja cigareta na dnevnom nivou.(6) Pušači imaju i do 5 puta veći rizik od zastrašujuće iznenadne srčane smrti u poređenju sa nepušačima.(7) Istraživanje sprovedeno u Škotskoj, pokazalo je da pušenje uzrokuje višestruko povećanje rizika od umiranja zbog moždanog udara.(8) Sve u svemu, može se reći da se mnoge smrti uzrokovanih kardiovaskularnim bolestima mogu povezati s pušenjem.
Povezanost pušenja i respiratornih bolesti svima je jasna, ali možda je šira javnost manje svjesna uloge koju pušenje igra u razvoju kardiovaskularnih bolesti.
Pušenje je jedan od ključnih faktora rizika za bolesti povezane s cirkulatornim sistemom, jer oštećuje rad endotela, tj. obloge krvnih žila (to se naziva oksidativni stres ), a dovodi i do ateroskleroze.(9) Pušenje štetno utiče na metabolizam masti: smanjuje nivo dobrog holesterola i povećava nivo lošeg holesterola. Također povećava nivo ugljičnog monoksida u krvi, što dovodi do još veće osjetljivosti endotela. Pušenje sužava krvne žile, a rezultat toga jest da manje svježeg kiseonika može doći do tkiva zbog manje količine krvi.(9) Jedna studija je pokazala da pušenje cigarete značajno povećava krvni pritisak kod pušača, a kada se govori o utjecaju na srčanu frekvencu, taj utjecaj je izraženiji kod muškaraca nego kod žena, a u poređenju sa nepušačima.(13) I aktivno i pasivno pušenje povećava sposobnost zgrušavanja krvi.(14) Kada arterioskleroza pogodi zajedničku karotidnu arteriju, protok krvi u mozak može se smanjiti do te mjere da određena područja mozga mogu odumrijeti zbog nedostatka opskrbe krvlju te može doći do moždanog udara.(10)
Kao što vidite, pušenje igra veliku ulogu u razvoju kardiovaskularnih bolesti. Uz već spomenutu koronarnu arterijsku bolest, infarkt miokarda i moždani udar , pušenje je povezano i s razvojem bolesti perifernih arterija (arterijska stenoza ). Pušenje može rezultirati sedmostrukim povećanjem rizika od periferne arterijske bolesti.(11) Simptomi bolesti perifernih arterija (oštra bol koja se javlja tokom fizičke aktivnosti, osjetljivost, grčevi, umor mišića u nogama) razvijaju se mnogo ranije kod pušača, 10 godina prije nego što se pojave kod nepušača, i puno su teži. Kod pacijenata s bolesti perifernih arterija koji puše dvostruko je češće potrebna amputacija uda nego kod pacijenata s bolesti arterije koji ne puše.
Zašto pušači ne prestaju kad znaju za ozbiljne štetne efekte pušenja na svoje zdravlje?
U prvom redu zato što pušenje dovodi do teške ovisnosti. Samo je mali broj onih pušača koji se mogu nazvati „lakim“ pušači ili pušači koji nisu ovisni (puše do 5 cigareta dnevno), velika većina je teško ovisna. Procenat pušača koji jednom probaju pušenje i zatim postanu ovisnici najviša je za duhan u poredbi s drogama i alkoholom. Šta možemo reći pušačima? Zašto bi trebali prestati?
Jednom kada prestanete, zdravstveni se rizici nedvojbeno počinju smanjivati, iako opseg toga zavisi od pojedinca i vremena koje je prošlo. Postoje kratkoročni i dugoročni pozitivni efekti na zdravlje kod prestanka pušenja:(12)
- Unutar 20 minuta nakon prestanka, srčana frekvenca i krvni pritisak se smanjuju
- Unutar 12 sati, vrijednost ugljenmonoksida u krivi se vraća u normalu
- Unutar 2-12 sedmica, vaša cirkulacija se poboljšava i povećava se funkcija pluća
- Unutar 1-9 mjeseci, kašljanje i osjećaj nedostatka vazduha se smanjuje
- Godinu dana nakon prestanka, rizik od koronarne bolesti srca je upola manja nego kod pušača
- Pet godina nakon prestanka, rizik od moždanog udara je jednak onom kod nepušača pet do deset godina nakon prestanka pušenja
- Deset godina nakon prestanka, rizik od raka pluća je upola manji nego kod pušača, a rizik od raka usne šupljine, grkljana, jednjaka, mokraćnog mjehura, cerviksa, i pankreasa se smanjuje.
- Petnaest godina nakon prestanka, rizik od koronarne bolesti srca je jednak onom kod nepušača(12)
Sve to treba uzeti u obzir, kao i mnoge druge faktore, ali svaki pušač sam za sebe mora odgovoriti na pitanje zašto treba prestati sa pušenjem. Vaš će život završiti jednog dana, ali broj kvalitetnih godina u kojima možete uživati u zdravlju uvelike zavisi od vas.
Reference:
- (1) https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/tobacco Return to content
- (2) https://ourworldindata.org/smoking#smoking-is-one-of-the-leading-risks-for-early-death / Return to content
- (3) Onor IO, Stirling DL, Williams SR, et al. Clinical Effects of Cigarette Smoking: Epidemiologic Impact and Review of Pharmacotherapy Options. Int J Environ Res Public Health. 2017;14(10):1147. Published 2017 Sep 28. doi:10.3390/ijerph14101147. Return to content
- (4) Rosamond W, Flegal K, Furie K, et al. Heart disease and stroke statistics--2008 update: a report from the American Heart Association Statistics Committee and Stroke Statistics Subcommittee [published correction appears in Circulation. 2010 Jul 6;122(1):e10. Kissela, Bret [corrected to Kissela, Brett]]. Circulation. 2008;117(4):e25-e146. doi:10.1161/CIRCULATIONAHA.107.187998. Return to content
- (5) Briffa, T, Greenhalgh, EM, & Winstanley, MH. 3.1 Smoking and heart disease. In Scollo, MM and Winstanley, MH [editors]. Tobacco in Australia: Facts and issues. Melbourne: Cancer Council Victoria; 2019. Available from http://www.tobaccoinaustralia.org.au/chapter-3-health-effects/3-1-smoking-and-heart-disease [accessed 25 June 2020] Return to content
- (6) Willett WC, Green A, Stampfer MJ, et al. Relative and absolute excess risks of coronary heart disease among women who smoke cigarettes. N Engl J Med. 1987;317(21):1303-1309. doi:10.1056/NEJM198711193172102. Return to content
- (7) Dagfinn Aune1, Sabrina Schlesinger, Teresa Norat et al. Tobacco smoking and the risk of sudden cardiac death: a systematic review and meta-analysis of prospective studies. European Journal of epidemiology 2018 (33): 509-521 Return to content
- (8) Hart CL, Hole DJ, Smith GD. Risk factors and 20-year stroke mortality in men and women in the Renfrew/Paisley study in Scotland. Stroke. 1999;30(10):1999-2007. doi:10.1161/01.str.30.10.1999 Return to content
- (9) Messner B, Bernhard D. Smoking and cardiovascular disease: mechanisms of endothelial dysfunction and early atherogenesis. Arterioscler Thromb Vasc Biol. 2014;34(3):509-515. doi:10.1161/ATVBAHA.113.300156. Return to content
- (10) Carotid Artery Disease. https://www.columbianeurology.org/neurology/staywell/document.php?id=35842 Return to content
- (11) Price JF, Mowbray PI, Lee AJ, Rumley A, Lowe GD, Fowkes FG. Relationship between smoking and cardiovascular risk factors in the development of peripheral arterial disease and coronary artery disease: Edinburgh Artery Study. Eur Heart J. 1999;20(5):344-353. doi:10.1053/euhj.1998.1194. Return to content
- (12) Fact sheet about health benefits of smoking cessation Available at: https://www.who.int/tobacco/quitting/benefits/en/ [Accessed August 27, 2020] Return to content
- (13) Does smoking affect blood pressure and heart rate? Available at: https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1016/j.ejcnurse.2005.03.004 [Accessed August 27, 2020] Return to content
- (14) The Role of Smoking in Coagulation andThromboembolism in Chronic ObstructivePulmonary Disease Available at: https://www.atsjournals.org/doi/pdf/10.1513/pats.200407-038MS [Accessed August 27, 2020] Return to content
Povezani članci:
ASPIRIN protect 100 mg gastrorezistentne tablete se preporučuju za smanjenje rizika od prvog srčanog udara kod osoba sa kardiovaskularnim faktorima rizika (kao što su šećerna bolest, hiperlipidemija , povišeni krvni pritisak, gojaznost , pušenje, starost).
Lijek se izdaje bez recepta i sadrži acetilsalicilnu kiselinu.
Bayer d.o.o. Sarajevo; Trg solidarnosti 2A, 71000 Sarajevo; Bosna i Hercegovina
Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo o lijeku. Za obavijesti o indikacijama, mjerama opreza i neželjenim dejstvima lijeka posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.
