Čuvajte svoju djecu! Promjena načina života radi sprječavanja srčanog udara

Prehrana je centralni dio mnogih kultura. Ljudi širom svijeta uživaju jesti i pripremati hranu za druge. Baš kao što je poslužiti nekome ukusan ručak simbol gostoprimstva, davanje slatkiša, deserta ili omiljenih poslastica djeci znak je privrženosti. Put do srčanih bolesti može biti kroz želudac. Sve započinje udovoljavanjem svojim željama: malo slatkiša, malo grickalica, odlazak u restorane brze hrane da se nagradimo ili zato što je to u trendu, nedostatak fizičke aktivnosti, samo ljenčarenje pred televizorom ili računalom s vrećicom čipsa i zaslađenim napitkom, iz dana u dan. Ako mislite da svom djetetu takvim ponašanjem činite uslugu, niste u pravu. Nezdrava i neuravnotežena dijeta s visokim udjelom ugljikohidrata i natrija može dovesti do gojaznosti, dijabetesa i visokog krvnog pritiska.

Uravnotežena prehrana umjesto slatkiša

Većina djece tokom dana jede u vrtiću ili školi. Iako postoje stroga pravila za masovnu prehranu, ne može se očekivati da školske kantine snose svu odgovornost za zdravu prehranu djece. Za djecu je važno da pojedu zdrav doručak, po mogućnosti s mliječnim proizvodima, voćem i puno vlakana, te da povremeno jedu voće i povrće, a ne samo prženu piletinu i pomfrit. Bilo bi dobro utvrditi raspored obroka i uključiti zdrave manje obroke ujutro i popodne između većih obroka umjesto čipsa i slatkiša.⁽²⁾ Ne podstičite djecu da piju sokove koji su puni šećera. Trebali bi rano naučiti utažiti žeđ vodom ili možda nezaslađenim voćnim čajem. Energetska pića su sve popularnija među tinejdžerima i sadrže puno kofeina. Izbjegavajte kupovati energetska pića, čak i samo zbog probe, i potrudite se da vaša djeca svoj džeparac potroše na zdrave užine.⁽⁵⁾

Ne morate se brinuti da će biti nesretni zbog zdravog života, već baš suprotno. Odrast će u sretne i, što je još važnije, zdrave osobe ako se ne moraju cijeli život boriti s viškom kilograma i sa svime što to sa sobom nosi.

Radost tjelovježbe

Da bi djeca postala zdravi odrasli ljudi, moraju se od ranog vremena naviknuti na redovnu tjelovježbu. U početku je to lako postići, u stvari, većina male djece jednostavno se ne može prestati kretati. Ova faza trčanja i skakanja traje sve dok ne krenu u školu, kada se mnoga djeca ulijene. Ujutro su u školi, popodne su zauzeti domaćim zadaćama ili sjede ispred ekrana računala i vrlo malo vremena im preostaje za sport. Roditelji su također suviše zauzeti da bi satima bili na igralištu ili na sportskoj stazi. Vožnja biciklom postaje zabava za vikend, planinarenje rijetka radost. Tjelovježba je važna, a pogotovo vježbanje u prirodi. Morate biti primjer svojoj djeci. Vikende i slobodno vrijeme provedite baveći se fizičkim aktivnostima. Redovno planinarenje ili vožnja biciklom, igranje nogometa ili košarke sa svojom djecom nije samo zdravo, već i veselo iskustvo. Djeca koja su od ranog djetinjstva navikla na tjelovježbu uživat će u sportskom treningu i svakodnevno vježbanje im neće biti strano. Optimalna dob za bavljenje organiziranim sportom je oko 6 ili 7 godina. Djeca oko ove dobi dovoljno su usredotočena i sposobna su svladati sekvence pokreta, umjesto da samo oponašaju druge.⁽⁴⁾ Ovo je razdoblje života posebno pogodno za poboljšanje izdržljivosti i snage srca i pluća. Idealan sport za ovu dob je plivanje, jer pomaže razvijanju izdržljivosti i čini osnovu za sve sportove u vodi. Poželjno je da se od 10. godine djetetovog života odabere sport kojim se ono može dugoročno baviti, kao što su igre s loptom. Od 14. ili 15. godine pa nadalje, čak ni dugotrajniji i češći treninzi ne uzrokuju mnogo fizičkog ili mentalnog napora, pa adolescentima mogu biti vrlo zanimljive i borilačke vještine.^(3,4)

Bez obzira koji sport vaše dijete odabere, sistemsko vježbanje pozitivno će uticati na razvoj srca i cirkulacije.