Razjasnimo neke stvari: Sve što želite znati o moždanom udaru

Moždani udar je već bio poznat drevnim Grcima, i to stanje su zvali apopleksija, a opisali su ga kao bolest gdje pacijenti padaju na tlo, obično naglo, te leže bez da imaju osjet ili mogućnost voljnih pokreta. Zbog toga je Hipokrat nazvao to stanje „plesso”, što znači „pogodio grom”. Riječ koju danas koristimo potiče iz 16. vijeka, kada se mislilo da je moždani udar doslovno udarac od Boga. Danas je to kolektivni pojam za moždane vaskularne događaje, tj. za sve funkcionalne poremećaje koji su posljedica nedovoljne opskrbe mozga krvlju. U 80 do 85 % slučajeva moždanog udara, začepljenje krvnih žila uzrokuje da određeno područje mozga dobiva manje krvi, što rezultira odumiranjem dijela mozga.⁽⁵⁾

Moždani udar, kako se danas definira, odnosi se na klinički sindrom koji se brzo razvija, uzrokovan poremećajem opskrbe krvi do mozga, a karakteriziraju ga znakovi globalne ili žarišne disfunkcije koji traju više od 24 sata ili dovode do smrti, a potvrđeno je da nema drugog uzroka osim disfunkcije cerebralnog vaskularnog sistema. Ako neurološki znakovi prestanu u roku od 24 sata, takav se događaj naziva privremenom disfunkcijom krvotoka u mozgu (prolazni ishemijski napad (TIA – transient ischaemic attack).⁽³⁾

Stoga je izuzetno važno poduzeti korake za sprečavanje moždanog udara, posebno sljedeće:

•  redovna tjelovježba,
•  prestanak pušenja,
•  učinkovito liječenje visokog pritiska te
•  osiguravanje pravilne zdravstvene njege za aritmije.

Temeljni uzroci

Slično kao kod ishemijske bolesti srca, do moždanog udara dolazi zbog otvrdnjavanja arterija (prema medicinskoj terminologiji: arterioskleroza ). Protok krvi ograničen je plakovima koji se formiraju u karotidnim arterijama u vratu, ili ih čak u potpunosti mogu blokirati krvni ugrušci koji se odvoje od stijenke arterije. Moždani udar može biti uzrokovan i krvnim ugrušcima koji nastaju u srcu ili na srčanim zaliscima i potom se odvoje i putuju krvotokom do moždanih žila koje tada blokiraju. To se najčešće događa kod pacijenata koji su bili podvrgnuti operaciji na srcu ili pate od aritmije koja se naziva fibrilacija atrija . Stoga su infarkt u srcu i infarkt u mozgu usko povezani događaji koji korijene vuku iz istog stanja, arterioskleroze.

Iako moždani udar nastupa iznenada i neočekivano i razvija se velikom brzinom, posljedica njega su decenije disfunkcije. Ishemijski moždani udar (tj. moždani udar uzrokovan blokadom ili zatvaranjem krvne žile u mozgu) povezan je s više od dvije stotine faktora rizika, osobito hipertenzije, povišenog nivoa holesterola zbog poremećaja metabolizma lipida, dijabetesa, gojaznosti, aritmija i pušenja. Što postoji više faktora rizika, to su veće šanse da doživite moždani udar.⁽⁶⁾

Vrijeme = moždano tkivo

Prije moždanog udara, pacijenti često dožive privremene probleme s govorom ili vidom ili utrnuće udova koji prođu za nekoliko minuta. Takav privremeni poremećaj cirkulacije (prolazni ishemijski napad (TIA) u medicinskoj terminologiji) predstavlja „uvod” u moždani udar. Ako pacijent koji doživi te simptome odmah potraži medicinsku pomoć, pravilno liječenje, poput operacije karotidne arterije ili liječenja aritmije, može spriječiti moždani udar. Nažalost, u većini slučajeva pacijenti ne uzimaju dovoljno ozbiljno te znakove upozorenje i stoga postaju žrtva moždanog udara nakon određenog vremena.

Simptomi cerebrovaskularnog događaja prilično su očigledni. Jednostrana slabost ili paraliza udova, privremeni gubitak vida u jednom oku, dvostruki vid, gubitak vidnog polja, poteškoće u razumijevanju govora ili izgovaranja riječi, zbunjenost, vrtoglavica, glavobolja i iznenadni gubitak svijesti sve su znakovi koji bi trebali pobuditi sumnju na moždani udar. Ako se član porodice ili bilo tko oko vas smiješi na čudan, iskrivljeni način, ima poteškoća u ponavljanju čak i jednostavne rečenice ili ne može podići obje ruke, odmah trebate pozvati hitnu pomoć .⁽⁷⁾

Sada nastupa utrka protiv vremena, jer tokom jednog sata neliječenog moždanog udara mozak stari tri i pol godine, 1.9 miliona neurona umire svake minute, a oko 700 km neuronskih putova je uništeno svakog sata. ⁽⁸⁾ Osobu koja doživi akutni moždani udar potrebno je odmah prevesti u bolnicu, po mogućnosti u bolnicu koja je centar za moždane udare, jer su međunarodna istraživanja pokazala da je vremenski okvir za uklanjanje krvnog ugruška samo tri sata od pojave prvih simptoma.⁽⁹⁾ Vrijeme je ovdje od suštinske važnosti, jer samo intervencija provedena unutar tog vremenskog perioda može značajno smanjiti vjerovatnost za smrt ili težinu i broj preostalih stanja. Svaka minuta je bitna; kao što ljekari vole reći, vrijeme je jednako moždanom tkivu. Stoga je najvažnije da se, bez obzira na to gdje se on nalazi kada se simptomi pojave, pacijent u najkraćem roku preveze u najbliži centar specijalizovan za liječenje moždanog udara.

Šta se događa u bolnici?

U idealnom slučaju, pacijenta s moždanim udarom bi hitna pomoć odvela direktno do centra za moždani udar jer se akutni ishemijski moždani udar može najučinkovitije liječiti na posebnom odjelu za moždani udar. U tim se centrima poduzimaju mjere tako da se vrijeme od dolaska u bolnicu do početka liječenja svede na minimum, što je od presudne važnosti za posebno liječenje koje je ograničeno na kratki vremenski period.

Za postavljanje dijagnoze provodi se fizički pregled, nakon čega slijede razni postupci snimanja (ultrazvuk, CT, MR) radi tačnog utvrđivanja mjesta moždanog udara i procjene stepena i vrste oštećenja mozga, kao i da bi se utvrdilo da li je moždani udar ishemijskog porijekla (uzrokovan blokiranjem krvnih žila u mozgu) ili je uzrokovan krvarenjem. U akutnoj fazi neprestano se nadzire pacijentov neuralni status, krvni pritisak, puls , disanje, uravnoteženost tečnosti i elektrolita, nivo glukoze u krvi, tjelesna temperatura i drugi ključni fiziološki parametri.⁽⁹⁾

U optimalnim uslovima sada je moguće spriječiti paralizu i druga oštećenja uslijed moždanog udara ili obrnuti njihov slijed davanjem intravenskog lijeka za otapanje krvnih ugrušaka. Mehanički uređaji za uklanjanje tromba također se upotrebljavaju i postižu sjajne rezultate. Taj visokotehnološki postupak uključuje umetanje katetera u mozak putem arterije da bi se uklonio krvni ugrušak koji blokira protok krvi. ⁽¹⁰⁾

Život nakon moždanog udara

Nakon prolaska akutne faze i kada je pacijentovo stanje stabilno, odmah započinje intenzivna rehabilitacija . Rehabilitacija ima za cilj omogućiti pacijentu da bude samostalan, da hoda bez pomoći drugih, da ponovno stekne sposobnost govora i kretanja, da poboljša kvalitet života i da se ponovo integrira u porodicu i društvo.⁽¹¹⁾ Ovu složenu aktivnost vodi rehabilitacijski tim koji čine fizioterapeuti, logopedi, psiholozi i drugi obučeni zdravstveni radnici.

Nažalost, i dalje je veliki broj onih koji umiru u roku od godine dana od moždanog udara. U periodu neposredno nakon prvog moždanog udara postoji velika vjerovatnost drugog moždanog udara.⁽¹²⁾ Jedan od glavnih ciljeva skrbi za pacijente s moždanim udarom stoga je sprečavanje ponovne pojave cerebrovaskularnog događaja, kao i sprečavanje drugih komplikacija. Pacijenti nakon moždanog udara moraju ići na redovne preglede i uzimati određene lijekove, uključujući lijekove za snižavanje krvnog pritiska, smanjenje nivoa holesterola i inhibiranje adhezije trombocita i stvaranja krvnih ugruška. Za ispravljanje suženja karotidne arterije može biti potrebna i operacija. Prije svega, pacijenti moraju prestati sa svojim štetnim navikama, u prvom redu s pušenjem i prekomjernom konzumacijom alkohola, te povećati tjelesnu aktivnost i uspostaviti navike zdrave ishrane.⁽¹³⁾