Šta je srčana rehabilitacija?
Nije dovoljno samo preživjeti infarkt miokarda, kardiovaskularni događaj ili operaciju srca, morate se nakon toga potruditi da se to više ne ponovi.
Naravno da ne morate sami otkrivati kako to učiniti, za to postoji rehabilitacija . To je složen postupak, a tokom tog perioda oporavka i vraćanja snage, nekoliko specijalista sarađuje kako bi vam pomogli da se vratite u svakodnevni život. Nekoliko sedmica u bolnici za oporavak poboljšava životni vijek pacijenata jer se smanjuje rizik od drugog infarkta ili recidiva srčanih problema.
Srčana rehabilitacija se sastoji od tri faza, i pokazala se da smanjuje smrtnost , vrijeme hospitalizacije i zdravstvenu skrb, a poboljšava fizičku spremu, kvalitet života i psihičko blagostanje. Ključni dijelovi srčane rehabilitacije uključuje procjena pacijenta, savjetovanje o fizičkoj aktivnosti, vježbanje, savjetovanje o prehrani, kontrola faktora rizika, edukacija pacijenata, psihosocijalno upravljanje, te stručno savjetovanje. (1)
Šta obuhvata rehabilitacija?
Pacijenti moraju aktivno učestvovati u srčanoj rehabilitaciji. To je jedini način na koji će timski rad ljekara, medicinske sestre, fizioterapeuta, dijetetičara, psihologa i farmaceuta biti efikasan, jer oni pomažu pacijentu da razvije zdrav način života. Cilj je svesti dugoročni rizik od drugog infarkta ili dodatnih srčanih problema na minimum. Na početku programa procjenjuje se pacijentovo stanje: ljekar saznaje informacije iz pacijentove zdravstvene anamneze i provjerava njegovo opće i srčano stanje. Nakon toga se planira program rehabilitacije. To uključuje lični plan vježbanja, savjetovanje o prehrani, program podrške za prestanak pušenja, psihoterapiju, trening opuštanja, upoznavanje s osnovama kardiologije, obuka reanimacije, savjetovanje o slobodnim aktivnostima i seksualnosti te upravljanje stresom.(1)
Koliko dugo traje rehabilitacija?
Rehabilitacija u bolnici obično traje 3 sedmica. Program za ambulantne pacijente traje duže, 6 - 24 sedmica. Toliko vremena treba da se završi svaki element rehabilitacije.
Ključne komponente(1,2,3)
Procjena pacijenta uz medicinsku kontrolu
Uključuje skrining na kardiovaskularne faktore rizika, popratne bolesti, psihološki stres, simptome, pridržavanje medicinskog tretmana i fizički pregled koji uključuje npr. mjerenje indeksa tjelesne mase, opsega struka, krvnog pritiska, otkucaja srca, EKG-a i testiranje krvi.
Savjetovanje o fizičkoj aktivnosti
Preporučuje se najmanje 2.5 sata sedmične aerobne aktivnosti umjerenog intenziteta, u više navrata u trajanju od 10 i više minuta, pet dana u sedmici. Propisujte fizičku aktivnost prema dobi pacijenta, prijašnjim navikama, istovremenim bolestima, sklonostima i ciljevima.
Trening vježbanja
Procijenite sposobnost vježbanja stres testom ograničenom na simptome, bilo na biciklističkom ergometru ili na traci za trčanje. Ako nije primjenjivo u kliničkom okruženju, treba razmotriti sub-maksimalnu procjenu vježbanja. Vježbanje mora biti individualno propisano na osnovu rezultata testova fizičke sposobnosti.
Dijetalno / nutricionističko savjetovanje
Procjena dnevnog unosa kalorija i dijetetskog sadržaja masti, zasićenih masti, soli i drugih hranljivih sastojaka.
Kontrola faktora rizika
Potaknite kontrolu težine kroz odgovarajući balans fizičke aktivnosti i unosa kalorija kako biste postigli i održali zdrav BMI (<25 kg / m2).
Procijenite lipidni profil i prema potrebi izmijenite prehranu, tjelesnu aktivnost i lijekove.
Redovno mjerite krvni pritisak u stanju mirovanja. Ako je sistolni krvni pritisak u mirovanju 140 mmHg ili dijastolni krvni pritisak 90 mmHg, preporučuju se promjene životnih navika. Vrijednosti krvnog pritiska <140/90mmHg idealno se preporučuju 120-130/80mmHg tolerirano i u prisustvu dijabetesa ili kronične srčane ili bubrežne insuficijencije. Ako je sistolni krvni pritisak u mirovanju ≥ 140 mmHg ili dijastolni pritisak ≥ 90 mmHg, uprkos promjenama životnih navika, započnite terapiju lijekovima.
Pušače treba poticati da trajno prestanu pušiti sve oblike duhana. Preporučuje se praćenje, upućivanje na posebne programe i/ili farmakoterapija .
Život nakon rehabilitacije
Pacijenti obično mogu živjeti bez ograničenja nakon srčane rehabilitacije, ali važna je promjena stava. Morate iskoristiti ono što ste naučili tokom rehabilitacije u svakodnevnim aktivnostima da biste smanjili faktore rizika. Morate prestati pušiti i alkoholna pića smijete piti samo umjereno. Možete se baviti sportom, ali se morate držati savjeta o sigurnoj tjelovježbi. Mit je da nakon infarkta ne možete imati seksualni život, ali postoje određene srčane bolesti koje narušavaju seksualnu aktivnost, a kardiovaskularne bolesti su povezane s erektilnom disfunkcijom. Seksualno savjetovanje može vam pomoći u vraćanju i održavanju seksualne harmonije.
Povratak na posao
Bolesti srca mogu umanjiti radnu sposobnost. U kojoj se mjeri to dogodilo procjenjuje se tokom rehabilitacije. Pacijenti se informišu o raspoloživim prednostima. Također dobivaju psihološku potporu za povratak na posao i pripremu za mogućnost da se na njihovo stanje neće gledati blagonaklono na radnom mjestu.
Putovanja
Ne morate se odreći putovanja ako imate kardiovaskularnu bolest. Međutim, morate se držati nekih pravila. Tokom putovanja uvijek biste sa sobom trebali imati dovoljno lijekova i trebali biste se i na putu pridržavati svog novog načina života u pogledu tjelovježbe, konzumacije alkohola i prehrane. Ako imate bolest srca, trebali biste sakupiti nešto materijala sa informacijama za hitnu pomoć i to biste uvijek trebali nositi sa sobom. Informacije bi trebale sadržavati vrstu bolesti srca, naziv lijeka koji uzimate i što je potrebno učiniti ako se ne osjećate dobro.
Vožnja automobila
Obično možete voziti s pejsmejkerom ili nakon infarkta. Međutim, kod nekih srčanih aritmija visok je rizik od gubitka svijesti. U tom slučaju vaš kardiolog neće preporučiti vožnju automobila, a to će biti naznačeno u vašoj medicinskoj dokumentaciji. Profesionalnim vozačima potrebna je ljekarska potvrda, a procjena srčanog stanja dio je pregleda. Za njih čak i manji rizik može biti razlog za neizdavanje potvrde.
Reference:
- (1) Piepoli MF, Corrà U, Adamopoulos S, Benzer W, Bjarnason-Wehrens B, Cupples M, et al. Secondary prevention in the clinical management of patients with cardiovascular diseases. Core components, standards and outcome measures for referral and delivery: a policy statement from the cardiac rehabilitation section of the European Association for Cardiovascular Prevention & Rehabilitation. Endorsed by the Committee for Practice Guidelines of the European Society of Cardiology. Eur J Prev Cardiol 2014; 21: 664-81. Return to content
- (2) Ibanez B, James S, Agewall S, et al. 2017 ESC Guidelines for the management of acute myocardial infarction in patients presenting with ST-segment elevation: The Task Force for the management of acute myocardial infarction in patients presenting with ST-segment elevation of the European Society of Cardiology (ESC). Eur Heart J. 2018;39(2):119-177. doi:10.1093/eurheartj/ehx393. Return to content
- (3) Juhani Knuuti, William Wijns, Antti Saraste. 2019 ESC Guidelines for the Diagnosis and Management of Chronic Coronary Syndromes. Eur Heart J. 2020 Jan 14;41(3):407-477. Return to content
Povezani članci:
ASPIRIN protect 100 mg gastrorezistentne tablete se preporučuju za smanjenje rizika od prvog srčanog udara kod osoba sa kardiovaskularnim faktorima rizika (kao što su šećerna bolest, hiperlipidemija , povišeni krvni pritisak, gojaznost , pušenje, starost).
Lijek se izdaje bez recepta i sadrži acetilsalicilnu kiselinu.
Bayer d.o.o. Sarajevo; Trg solidarnosti 2A, 71000 Sarajevo; Bosna i Hercegovina
Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo o lijeku. Za obavijesti o indikacijama, mjerama opreza i neželjenim dejstvima lijeka posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.
