Moguće posljedice neliječenog visokog krvnog pritiska

Naš krvni pritisak varira iz minute u minutu, mijenja se zavisno od doba dana, a na njega mogu uticati i neke vanjske okolnosti. Hipertenzija se dijagnosticira kada je krvni pritisak u mirovanju u prosijeku ≥ 140 mmHg sistolički ili ≥ 90 mmHg dijastolički.⁽²⁾ Dijagnoza zahtijeva više mjerenja jer krvni pritisak može značajno spontano oscilirati.

Zabluda je da se gornja granica normalnog raspona krvnog pritiska može izračunati dodavanjem 100 mmHg na broj godina života. Gornja granica koja vrijedi za odrasle, bez obzira na dob, uvijek je 140/90 mmHg, ali ako se mjerenje obavlja kod kuće, rezultat od 135/85 mmHg već se smatra visokim.⁽²⁾ Šta je niži krvni pritisak, to je niži rizik za kardiovaskularne komplikacije u budućnosti. Zbog toga u medicinskoj praksi cilj nije samo snižavanje krvnog pritiska, već ublažavanje ukupnog kardiovaskularnog rizika.

Vaš će ljekar to uzeti u obzir prilikom postavljanja ciljne vrijednosti za vaš krvni pritisak. Također će uzeti u obzir činjenicu da ljudi s medicinskim stanjem koji je poznat faktor rizika (npr. dijabetes, bolesti srca ili bolesti bubrega) trebaju postići još niže nivoe krvnog pritiska.⁽²⁾ Prilikom pregleda pacijenta, ljekar procjenjuje je li već došlo do kardiovaskularnog oštećenja i procjenjuje postoji li bilo koja osnovna abnormalnost, poput stanja koja utiču na štitnjaču ili bubrege, koji bi mogli biti uzrok hipertenzije.

Važnost redovnog provjeravanja krvnog pritiska kod kuće

Mjerenja krvnog pritiska treba obaviti pomoću certificiranog uređaja i u skladu s odgovarajućim uputstvima i u adekvatnim okolnostima. Mjerenja krvnog pritiska u ljekarskoj ordinaciji često pokazuju visoke rezultate iako je krvni pritisak osobe potpuno normalan izvan ordinacije. To se naziva sindromom bijelog mantila. Stoga, da biste ustanovili povećava li se krvni pritisak na sami prizor ljekara ili je on visok i izvan ordinacije, korisno je izmjeriti krvni pritisak i kod kuće.⁽²⁾

Pravila za mjerenje krvnog pritiska kod kuće:⁽⁴⁾

1.  Mjerenje uvijek obavljajte u isto vrijeme svakog dana (istoga sata).
2.  Prije mjerenja sjednite i mirujte dvije ili tri minute.
3.  Ako ste počeli koristiti novi uređaj, obavezno se upoznajte sa korisničkim uputstvom, te se uvjerite da je vaš uređaj kalibrisan.
4.  Mjerite vaš krvni pritisak dva puta dnevno. Prvo mjerenje obavite ujutro, prije uzimanja 
5.  Izbjegavajte hranu, kafu, cigare i alkohol najmanje 30 minuta prije mjerenja pritiska
6.  Mirujte prije i za vrijeme mjerenja. Kada ste spremni da izmjerite krvni pritisak, sjednite i zauzmite udoban položaj, tako da noge i ruke ne ukrštate i oslonite se na naslon.
7.  Postarajte se da je ruka na kojoj vršite mjerenje, pravilno pozicionirana. Položite vašu ruku, tako da bude u razini srca, oslonjenu na sto ili naslon stolice. Možete postaviti i jastuk ispod vaše ruke, kako biste ruku doveli u optimalan položaj.
8.  Postavite manžetnu direktno na kožu ruke, a ne preko odjeće. Zavrtanje rukava može uticati na mjerenje i tačnost mjerenja, te će možda biti potrebno da izvučete ruku iz rukava.
9.  Ponovite mjerenje. Napravite pauzu od 1-3 minute nakon prvog mjerenja, zatim ponovi izvršite mjerenje kako bi provjerili tačnost. Ako vaš aparat ne bilježi automatski rezultate mjerenja krvnog pritiska i broja otkucaja srca, zabilježite ih sami.

Manžetna digitalnog mjerača krvnog pritiska treba biti pravilno postavljena tako da bude u ravnini srca. Mjerenje treba obaviti u sjedećem položaju, tako da su leđa naslonjena na naslon, a mišići opušteni. Ruka treba biti oslonjena na istoj visini kao i srce, lakat treba biti blago savijen, a noge ne smiju biti ukrštene. Vrijednosti krvnog pritiska dobivene mjerenjem na obje ruke se mogu razlikovati, ali ta razlika ne smije biti veća od 10 do 15 mmHg. Mjerenja provedena u različito doba dana mogu biti znatno različita.

Šta možemo po pitanju prevencije?