Vrući dani: Na što trebate obratiti pažnju ako imate problema sa srcem?

Vitalnim organima potrebna je konstantna tjelesna temperatura da bi pravilno funkcionisali. Tijelo reagira na temperaturne promjene okoline na odgovarajući način: kada se počne zagrijavati, pokušava se ohladiti pojačanim znojenjem i širenjem krvnih žila.

Tijelo sadrži između 45 i 75 % vode, ali samo 10 % od te vode je u krvi. Tijekom aktivnih fizičkih aktivnosti u vrućem i vlažnom okruženju, tijelo može izgubiti i do 3 litara vode po satu.⁽²⁾ U tom slučaju tijelo pokušava povratiti izgubljenu vodu iz tkiva i bilo kakvog unosa tečnosti, zbog čega je iznimno važno za vrijeme vrućina redovno piti vodu.

Uobičajeni tjelesni mehanizam je da se pokušava ohladiti širenjem krvnih žila u koži i povećanjem protoka krvi. Srce kod osoba sa srčanim oboljenjem srca možda neće moći izvršiti taj zadatak ili se krvne žile neće moći dovoljno proširiti. Zbog navedenih razloga, organizam kod osoba sa srčanim oboljenje, kontrola tjelesne temperature može biti stresnija i predstavljati veliki problem, a za posljedicu može imati osjećaj mučnine, toplotni udar ili, u težim slučajevima, čak i smrt.⁽¹⁾

Taj se problem može dodatno pogoršati ako pacijent uzima određene lijekove poput diuretika, jer gubitak tečnosti koji oni uzrokuju povećava rizik od dehidracije i umanjuje sposobnost znojenja. Beta blokatori , kojima se sprečavaju intenzivne palpitacije, također pridonose pregrijavanju tijela: tokom vrućina srce mora brže raditi za rashlađivanje tijela povećavanjem protoka krvi.⁽¹⁾

Ostanite hladne glave

• Umjesto potpunog prestanka tjelovježbe, obavljajte je na nekom hladnijem ili klimatiziranom mjestu. Umjesto da svakodnevno šetate pod žarećim suncem u parku, odradite šetnju u rashlađenom trgovačkom centru.
• Za vrijeme nesnosne vrućine boravite u zatvorenom prostoru, na klimatiziranoj lokaciji kao što su knjižnica, društveni centar, ured, trgovački centar, zatvoreni bazen itd.
• Ne vozite tokom vrlo vrućih dana, osim ako u automobilu imate klimatizacijski uređaj.
• Ako si ne možete priuštiti klima uređaj, nabavite ventilator odgovarajuće veličine za svoj dom.
• Ako morate nešto obaviti unatoč vrućini, redovno se odmarajte da biste se ohladili.
• Nosite široku i laganu odjeću.
• Obavezno pijte velike količine tečnosti i izbjegavajte konzumiranje kofeina i alkohola.^(3,4)

Prepoznajte znakove

Postoje veliki rizici povezani sa pregrijavanjem tijela, tako da je rano prepoznavanje relevantnih znakova, uključujući sljedeće, od presudne važnosti:^(3,5)

• obilno znojenje
• blijeda koža
• grčevi u mišićima
• suvi jezik i žeđ
• osjećaj umora i slabosti
• vrtoglavica
• glavobolja
• mučnina ili povraćanje
• nesvjestica.

Sve su to znakovi kojima je potrebno posvetiti posebnu pažnju kod valova vrućine i zbog njih je potrebna hitna medicinska njega za osobe sa srčanim bolestima. To se posebno odnosi na toplotni udar, čiji simptomi uključuju tjelesnu temperaturu višu od 40 stepeni, zarumenjenu, vruću i suvu (ne znojnu) kožu, ubrzan rad srca, jaku glavobolju, zbunjenost, mučninu ili čak gubitak svijesti. Ako medicinska pomoć izostane, trajno visoke tjelesne temperature povezane s toplotnim udarom mogu prouzročiti velika oštećenja za organe (uglavnom u mozgu), a mogu čak dovesti i do smrti.^(3,5)

Ako kod nekoga primijetite gore navedene simptome, morate pozvati pomoć, odvesti tu osobu na hladnije mjesto, prekriti je vlažnom tkaninom ili upotrijebiti led ili hladnu kupku.

I nemojte zaboraviti na hidraciju!

Gdje se više znojite: u pustinji ili u džungli?

U suvim uvjetima znoj isparava brže, što znači da čak i male količine mogu uzrokovati pad tjelesne temperature. Pri visokoj vlažnosti zraka (u tropima, u sauni) znoju treba mnogo dulje vremena da ispari zbog visokog sadržaja vode u okolnom zraku. Da bi nadoknadilo razliku, tijelo stvara više znoja, što za posljedicu ima povećani gubitak tečnosti.