Šta je to srčani udar?
- 1
- 2
- 3
- 4
- 5
- 6
- 7
- 8
- 9
Kada dođe do srčanog udara, dolazi do začepljenja krvnih žila krvnim ugrušcima, što dovodi do odumiranja tkiva.
Srčani udar nastaje zbog naglog prekida protoka krvi kroz krvne sudove srca. Upravo onih sudova koji snabdijevaju srčani mišić neophodnim kiseonikom i hranljivim materijama. Razlog prekida cirkulacije je začepljenje krvnih sudova masnim naslagama i sitnim krvnim ugrušcima, trombima, koji nastaju na njima. Zbog prekida protoka krvi, srčani mišić počinje djelimično da odumire. Nastaje smanjenje zdrave srčane mišićne mase, te srce gubi dijelom svoju osnovnu funkciju i na taj način remeti cjelokupnu cirkulaciju u tijelu čovjeka. Ovako narušena struktura i funkcija srčanog mišića, kao posljedica srčanog udara, može da dovede do mnogobrojnih ranih i kasnih, lakših i težih komplikacija bolesti.
Referenca:
Jameson JL et al., eds. Ischemic heart disease. In: Harrison's Principles of Internal Medicine. 20th ed. The McGraw-Hill Companies; 2018.
Available at: https://accessmedicine.mhmedical.com/content.aspx?bookid=2129§ionid=192029847 [accessed 15 June 2020]
Autoimuna bolest.
Upala.
Koji su faktori rizika za nastanak srčanog udara?
- 1
- 2
- 3
- 4
- 5
- 6
- 7
- 8
- 9
Starost, stres, pušenje, sjedilački način života.
Sve navedeno.
Najčešći rizici za nastanak srčanog udara čine promjenjive činioce poput povišenih masnoća u krvi, povišenog krvnog pritiska, pušenja, šećerne bolesti, gojaznosti, alkoholizam, fizička neaktivnost, stres, profesija i slično. Ove faktore možemo modifikovati ili isključiti. Nepromjenljivi faktori, na koje ne možemo uticati, su pol i naslijeđe.
Eliminacijom štetnih životnih navika (npr. pušenje, alkohol), liječenjem šećerne bolesti i povišenog krvnog pritiska, regulacijom tjelesne težine, većom fizičkom aktivnošću, smanjenjem stresa i slično, možemo značajno umanjiti mogućnost pojave prvog srčanog udara i nastanka novog.
Referenca:
Piepoli MF, Hoes AW, et al. 2016 European Guidelines on cardiovascular disease prevention in clinical practice: The Sixth Joint Task Force of the European Society of Cardiology and Other Societies on Cardiovascular Disease Prevention in Clinical Practice (constituted by representatives of 10 societies and by invited experts) Developed with the special contribution of the European Association for Cardiovascular Prevention & Rehabilitation (EACPR). Atherosclerosis. 2016;252:207‐274. doi:10.1016/j.atherosclerosis.2016.05.037
Kakva je povezanost između visokog krvnog pritiska i srčanog udara?
- 1
- 2
- 3
- 4
- 5
- 6
- 7
- 8
- 9
Visoki krvni pritisak oštećuje arterije koje opskrbljuju srce i ubrzava razvoj ateroskleroze.
Visok krvni pritisak može da dovede do otvrdnjivanja i zadebljanja arterija (ateroskleroze), koji dovode do srčanog i moždanog udara, ili do drugih komplikacija.
Referenca:
https://www.heart.org/en/health-topics/high-blood-pressure/health-threats-from-high-blood-pressure
Visoki krvni pritisak dovodi do prekomjerne proizvodnje krvi, a srce ne može dovoljno efikasno da pumpa taj dodatni volumen.
Visok krvni pritisak može da dovede do otvrdnjivanja i zadebljanja arterija (ateroskleroze), koji dovode do srčanog i moždanog udara, ili do drugih komplikacija.
Referenca:
IKVBV - Povišeni krvni pritisak - https://ikvbv.ns.ac.rs/old/sr/131-srce-i-bolesti-srca/544-povisen-krvni-pritisak
U kojoj mjeri dijabetes povećava rizik od srčanog udara?
- 1
- 2
- 3
- 4
- 5
- 6
- 7
- 8
- 9
Rizik je dva puta veći.
Rizik je dva do četiri puta veći.
Naredne brojke dovoljno govore o povezanosti između šećerne bolesti i pojave oboljenja srca i krvnih sudova (kardiovaskularnih bolesti):
- bar 68% ljudi starosti preko 65 godina koji imaju šećernu bolest umre od nekog oblika bolesti srca; a 16% umre od šloga
- odrasli sa šećernom bolesti imaju dva do četiri puta više šanse da umru od bolesti srca u poređenju sa odraslima koji nemaju šećernu bolest.
Referenca:
American Heart Association (AHA) - Diabetes and CVDs - https://www.heart.org/en/health-topics/diabetes/why-diabetes-matters/cardiovascular-disease--diabetes
Ne povećava rizik.
Postoji li veza između stresa i srčanog udara?
- 1
- 2
- 3
- 4
- 5
- 6
- 7
- 8
- 9
Ne.
Možda, ali to još nije poznato.
Da, stres je važan faktor rizika za srčani udar.
Konstantni stres je povezan sa većom aktivnosti određenog dijela mozga koji je povezan sa obradom emocija i većom vjerovatnoćom za razvoj bolesti srca i krvnih sudova.
Istraživači sa univerziteta Harvard sugerišu da stres može biti podjednako važan rizikofaktor kao i pušenje ili visok krvni pritisak.
Referenca:
British Heart Foundation - Feeling stressed? Research shows how stress can lead to heart attacks and stroke - https://www.bhf.org.uk/informationsupport/heart-matters-magazine/news/behind-the-headlines/stress-and-heart-disease
Kako pušenje utiče na bolesti srca i krvnih sudova?
- 1
- 2
- 3
- 4
- 5
- 6
- 7
- 8
- 9
Duplo povećava rizik od pojave bolesti srca i krvnih sudova.
Pušenje utiče na zidove arterija koji postaju ljepljivi, tako da se masnoće lijepe za njih. Ukoliko se oštete ili zapuše arterije koje dovode krv do srca može doći do srčanog udara. Ukoliko se ovo desi u arterijama koje dovode krv do mozga može doći do šloga.
Najbolja stvar koju možete da uradite za Vaše zdravlje jeste da ostavite pušenje. Čak i ukoliko ste pušili godinama, prestankom ćete smanjiti rizik za pojavu bolesti srca i krvnih sudova. Nikad nije kasno da ostavite pušenje. Primijetićete poboljšanje čak brže nego što mislite:
- 20 minuta nakon ostavljanja pušenja, Vaš krvni pritisak i puls se vraćaju na normalne vrijednosti
- nakon 2-3 dana popraviće Vam se čulo mirisa i ukusa
- nakon 2-12 nedjelja biće Vam lakše da trenirate i poboljšaće se disanje
- nakon godinu dana rizik od srčanog udara će biti duplo manji nego kod osobe koja je pušač.
Referenca:
British Heart Foundation - Smoking and CVDs - https://www.bhf.org.uk/informationsupport/risk-factors/smoking
Smanjuje rizik za pojavu bolesti srca i krvnih sudova.
Nema uticaja.
U kojoj životnoj dobi je rizik od srčanog udara veći?
- 1
- 2
- 3
- 4
- 5
- 6
- 7
- 8
- 9
Zahvaća samo muškarce starije od 60 godina.
Rizik od srčanog udara za muškarce se povećava nakon 45. godine života, a za žene nakon 55. godine.
Starost također predstavlja faktor rizika za pojavu srčanog udara. Rizik od srčanog udara se povećava nakon 45. godine života kod muškaraca odnosno nakon 55. kod žena.
Referenca:
American Heart Association - Heart Disease and Stroke Statistics 2015 - Annual number of adults per 1000 having diagnosed heart attack or fatal coronary heart disease (CHD) by age and sex - https://www.heart.org/idc/groups/heart-public/@wcm/@sop/@smd/documents/downloadable/ucm_449846.pdf
Mayo clinic - Heart attack symptoms and causes - https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/heart-attack/symptoms-causes/syc-20373106
Rizik je jednak za sve dobne skupine.
Kako Aspirin® Protect, koji sadrži acetilsalicilnu kiselinu, smanjuje rizik od nastanka srčanog udara?
- 1
- 2
- 3
- 4
- 5
- 6
- 7
- 8
- 9
Sprječava nakupljanje krvnih pločica (trombocita) i na taj načine se sprječava stvaranje krvnih ugrušaka (tromba).
Lijek Aspirin protect sprječava sljepljivanje i nagomilavanje krvnih pločica (trombocita) i na taj način sprječava nastajanje krvnih ugrušaka (tromba) - ovaj proces se naziva inhibicija agregacije trombocita. Koristi se u sprječavanju nastanka krvnog ugruška nakon srčanog ili moždanog udara ili sprječavanju nastanka ponovnog srčanog ili moždanog udara. Također, lijek Aspirin protect Vam može biti propisan ukoliko ste skoro bili podvrgnuti bypass hirurgiji (premošćivanje krvnih sudova srca, kako bi srce imalo dovoljan dotok krvi).
Referenca:
Bayer d.o.o. Sarajevo. Aspirin Protect Uputstvo za pacijenta. 2019. Available at: http://lijekovi.almbih.gov.ba:8090/SpisakLijekova.aspx [accessed 8 June 2020].
Kada i na koji način biste trebali uzimati lijek Aspirin® Protect?
- 1
- 2
- 3
- 4
- 5
- 6
- 7
- 8
- 9
Jedna tableta dnevno uz dosta vode, po mogućstvu prije obroka
Prije prve primjene lijeka neophodno je da se posavjetujete sa Vašim ljekarom. Lijek Aspirin protect je namijenjen za oralnu primjenu. Uobičajena preporučena dnevna doza je 100 mg jednom dnevno. Gastrorezistentne tablete je potrebno uzimati cijele uz dosta vode, po mogućstvu prije obroka.
Referenca:
Bayer d.o.o. Sarajevo. Aspirin Protect Uputstvo za pacijenta. 2019. Available at: http://lijekovi.almbih.gov.ba:8090/SpisakLijekova.aspx [accessed 8 June 2020].
Kada se sjetite da je uzmete.
Nema posebnih uputstava.
REZULTATI KVIZA
Čestitamo, završili ste kviz!